Republika Srpska se nezaustavljivo prazni. Brojevi to jasno dokazuju – u posljednjih 20 godina, samo na osnovu prirodnog priraštaja, izgubili smo 90.000 stanovika!
To je 8 % populacije ili, još slikovitije, grad nešto veći od Prijedora.
U nešto kraćem periodu, za 18 godina (2003/2004-2021/2022), zatvoreno je više od 80 škola i ugašeno više od 900 odjeljenja.
Očekivano, mortalitet bilježi veliki porast. U piku pandemije korona virusa imali smo 19.002 umrlih, dok je godišnji prosjek 16.000 umrlih.
Sve to, uz iseljavanje o kome ne postoje validni podaci, jer ih institucije ne prate ili ih prate, a ne objavljuju, dovelo je do sljedećih brojki – trenutno udio mladog stanovništva, starosti do 14 godina je tek 13,4 posto, dok broj starijih od 65 čini 22 % populacije. U procentima, to je svaki četvrti stanovnik Republike Srpske.
Ove podatke je prezentovao prof. dr Draško Marinković, redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Banjauci, na predavanju “Demografska slika Republike Srpske – stanje i perspektive”.
Ono što trenutno jedino daje nadu, kaže, jeste da se posljednjih deset godina konstantnorađa 9.000 beba. Strateški cilj Republike Srpske bi trebalo da bude da se zadrži ovaj broj rođenih na godišnjem nivou. A to će biti teško, jer se smanjuje fertilni potencijal žena, što će uz odlazak u inostranstvo reproduktivnih osoba, svakako smanjiti mogućnost da se ostvari ovaj nivo rađanja.
U ovom trenutku RS nedostaje oko 7.200 ili 44 % djece za zamjenu generacija, s obzirom na to da istraživanja ukazuju da troje djece nije dovoljno za povećanje prirodnog priraštaja, već samo za njegovo održavanje.
Marinković je takođe naveo i stanje sa smanjenjem osnovnoškolskog kontigenta.
U školskoj godini 2000/2001 imali smo 118.504 učenika, a 2022/2023 84.643 učenika. Riječ je o apsolutnom smanjenju učenika za 33.861, odnosno prosječnom godišnjem smmanjenju za 1.500.
PROGNOZE ZA 2050.
Očekivano, prognoze za 2050. nisu optimistične. Broj stanovnika će se smanjiti za 17 %, broj zaposlenih za 21,1 %, dok će učešće broja zaposlenih u ukupnom broju stanovništva ostati gotovo nepromijenjeno oko 26%. Takođe, učešće broja penzionera u ukupnom broju stanovnika sa 24,6 u 2022. god. U 2050. god. će se povećati na 32,8%, kada će svaki treći stanovnik RS biti penzioner.
Kada je riječ o studentima, projekcije kažu da će se broj novoupisanih studenata već 2030. god. smanjiti na 5.300, a 2035. god. na ispod 3.800.
„Prirodni priraštaj je negativan od 2002. godine i on će bespovratno takav ostati i, jednostavno, u budućem periodu ne možemo očekivati da on bude pozitivan bez velike imigracije stanovništva, odnosno doseljavanja. Takođe znamo da ovdje u zadnje vrijeme postoji velika potreba privrednika za radnom snagom, na to smo ukazivali prije 15 godina kada je rađen Prostorni plan RS, a sada je sve to došlo na naplatu. I tek će doći, jer će nam radna snaga sve više nedostajati. Prema svim projekcijama koje se rade iz zatvorene populacije, pošto mi nemamo validne pokazatelje za migracije i odseljavanje, mi već sada imamo svakog četvrtog stanovnika starijeg od 65 godina, a ako se ovakav trend nastavi sigurno će do 2050. godine u RS svaki treći stanovnik biti penzioner. E sada, možete zamisliti koliko će biti potrebno finansijskih sredstava da bi se održala postojeća infrastruktura i punili fondovi iz kojih će se finansirati doplaci za dječiju zaštitu, porodičnu zaštitu, zdravstvenu zaštitu, penzioni sistem itd.“, izjavio je Marinković.
KOLIKO U RS ŽIVI STANOVNIŠTVA
Naveo je takođe da je teško reći koliko Republika Srpska sada ima stanovništva.
„Iz popisa 2013. god., i pored svih kritika koje su mu upućene, mi ipak imamo određen broj stanovnika. Prema Zavodu za statistiku RS, tada je popisano 1. 170 342 stanovnika. Inače Agencija za statistiku na nivou države je imala sasvim druge podatke. Ako taj popis uporedimo sa onim iz 1991. vidjećemo da je na istom prostoru 400 000 stanovnika manje ili 25 posto. Za 2022. je procjena da imamo 1. 120 000 stanovnika. To je procjena Zavoda za statistiku RS koji se bazira na zatvorenom tipu populacije. Migracije nisu uključene. Ovdje slobodno možemo reći da imamo 200.000 ljudi manje, a vrlo moguće i više od ovog broja. Bliži smo, rekao bih 900. 000 nego 1. 120 000 stanovnika“, objasnio je Marinković.
Govoreći o pronatalitetnim mjerama u Srpskoj, naveo je da su neke dale rezultate, a kao prioritetno je istakao potrebu da se u sistemu razdvoje pronatalitetne i socijalne mjere.
Dodao je i da RS nema cjelovitu populacionu politiku, da mnoge mjere nisu sistematizovane, te da većinu treba nadograditi i inovirati: „Briga o obnavljanju stanovništva treba da bude briga društva, odnosno države. Ovo što nam se dešava nije samo naš problem. To je problem i susjednih regiona i prostora oko nas. Svi se suočavaju sa negativnim demografskim trendovima i svi se na različite načine bore sa tim. Ali donosioci odluka treba da budu svjesni da sa prosjekom starosti od 44 godine već sada spadamo među pet prostora u Evropi i 10 u svijetu po starenju stanovništva.“
KOMENTARI