Međunarodni monetarni fond (MMF) je juče, nakon obavljenih konsultacija sa bh. vlastima za tekuću godinu, izašao sa novim nizom preporuka za našu zemlju.
U njima se, između ostalog navodi da se u Republici Srpskoj i Federaciji BiH moraju mobilizovati dodatni prihodi, uključujući i smanjenje poreskih olakšica i uvođenje poreza na dividend.
Istakli su i da RS treba izbjegavati uvođenje novih mjera podrške, kao što su one koje se razmatraju s ciljem ublažavanja utjecaja koji nedavno povećanje minimalne plate ima na preduzeća, kako bi se izbjeglo daljnje pogoršanje fiskalne pozicije.
Ove preporuke su posebno značajne jer služe kao pokazatelj potencijalnih uslova za aranžman sa MMF-om za koji je Republika Srpska zainteresovana.
Potvrdio je to u nekoliko navrata ove godine premijer Radovan Višković, ali je takođe istakao da se prihvataju samo ekonomski, ali ne i politički uslovi.
Komentarišući ove preporuke za BUKU ekonomista Slaviša Raković kaže da u njima nema baš ništa novo i da su samo djelimično tačne. Prije svega kaže porez na isplatu dividende funkcioniše u RS već godinama. Takođe, dodaje, nevjerovatno je da se jednoj članici MMF preporučuje proširenje fiskalnog obuhvata iako je javna potrošnja apsolutno rekordna i uglavnom neracionalna: “Niti jedna preporuka racionalizaciji potrošnje. Takođe, ovo poslednje u suštini treba da bude usmereno ka preporukama za doprinose na plate i uopšte ka sistemu zdravstva na prvom mjestu, a ne kao lijek za lijek u domenu plata. Uopšte, izgleda kao da MMF igra na minimalističku varijantu uz sasluženje vlasti oba entiteta”.
MMF je, kao i obično najviše zainteresivan za stabilnost javnih prihoda, te je većina preporuka očekivana i za ekonomistu Igora Gavrana.
U nekim segmentima, kao što je oporezivanje dividendi, pojašnjava, imaju smisla jer to jeste potrebno i neopravdana je privilegija da se dozvoljava isplata čak i muktimilionske dobiti kroz dividende bez adekvatnog oporezivanja. Posebno, podvlači, jer se često taj novac isplaćuje vlasnicima izvan BiH i nepovratno napušta bh. tržište.
Kada je riječ o poreskim olakšicama nemoguće je dati jednostavnu ocjenu, ističe naš sagovornik, jer neke olakšice su korisne i potrebne, čak i uvođenje novih, a neke druge opet se možda zloupotrebljavaju i podrazumijevaju manje prihode, a ne daju efekte.
“Poseban je problem davanje olakšica kompanijama kojima realno nisu neophodne pa tako neopravdano povećavaju dobit umjesto da se pomogne nekome ko posluje na granici opstanka ili ko u većoj mjestu koristi ekonomiji i građanima”, zaključuje Gavran.
Mnogi su takođe uvjereni da bi suradnja s MMF-om mogla dovesti do trgovine između entiteta- te da će, nakon što su predstavnici Federacije unutar državne koalicije već učinili određene ustupke, tražiti reciprocitet pri prihvaćanju aranžmana s MMF-om, naročito s obzirom na finansijske izazove s kojima se suočava RS.
Jer i šefica MMF-a za BiH Alina Ijancu je prije dva dana u Sarajevu izjavila da se BiH može zadužiti samo kao cjelovita država, te da je ” MMF na raspolaganju i spreman pružiti pomoć u bilo kojem trenutku, a uslov za to je da vlasti nastave sa provođenjem reformi i ubrzaju njihov tempo”.
Odgovarajući na pitanja novinara u vezi s financijskom stabilnosti i kreditnoj sposobnosti RS, te navodima premjera RS-a Radovana Viškovića o mogućem kreditnom aranžmanu sa MMF-om, Ijancu je odgovorila:
“BiH se može zadužiti samo kao cjelovita zemlja. Želim takođe istaći u vezi Republike Srpske, mi vidimo, dakle obaviješteni smo, da postoje planovi za značajno spoljno zaduživanje, dakle izdavanje dužničkih instrumenata u inostranstvu od strane Republike Srpske, međutim ti instrumenti i to finansiranje nije u potpunosti jasno identifikovano”,izjavila je Ijanko i naglasila da su, kada se radi o budžetu Republike Srpske, izraženije potrebe za finansiranjem, posebno od prošle godine, zbog deficita i dospijeća ranijih kreditnih obaveza.
Podsjetimo na kraju da RS 2020. godine nije prihvatila aranžman sa MMF-om jer je sadržavao zahtjeve koje je smatrala prenosom nadležnosti na nivo Bosne i Hercegovine, a odnosili su se na preuzimanje registra računa fizičkih lica na Centralnu banku BiH, certifikovani potpis i osnivanje fonda za finansijsku stabilnost.
KOMENTARI