Senada Alić Mujezinović/ Sanica

Senada Alić Mujezinović/ Sanica

A Ti…kao kolijevka si. Iz tvoje postelje izrastoše generacije mudrih ljudi. Hranila si ih žitom sa rodnih polja na kojima samohrane majke ostavljaše krv i znoj a žedne ispucale usne kvasiše bisernim kapima što izviraše iz kamena pustog. Digoše te a ti se sama svojim prirodnim ukrasima uljepša da opravdaš svoje ime “Ljepota”.

Znali su oni šta ti priliči, vidjeli su te, prošli uzduž i poprijeko, razgledali, zavirili u svaki kutak tvoje čarobne nutrine. Punim pravom ti dadoše ime Sanica. Tvoje ljepote nikada proći neće jer mi ćemo da te veličamo i otrgnemo od zaborava. Znam da će mnogi reći da nisi ista. Ali jesi!!! Njima je samo koprena na očima koja im se navuče onoga časa kada ti leđa okrenuše. Ne htjedoše te napustiti… ali moraše. I zanijemili i zažmirili, otisli se u neki, njima tad nepoznat, svijet.

Ostala si sama da se boriš, da čuvaš ono što ti je Bogom dano. I da čekaš. Da svakim izlaskom sunca pitaš se…hoće li se vratiti? Da li će skinuti koprene s očiju očarani nekim drugim sjajem i blještavilom. A ti si tako sjajna i blještava, Sanico!

Svjesni su oni da je tvoj izvor ljepši od bilo kojeg mora, da tvoja biserna perla najjače sija a tvoja studen liječi. Svjesni su sve tvoje ljepote i onoga što ostaviše. Budni te sanjaju a u snu buncaju. Ti si im i želja i mora. Onda ljubav, koje nikad nestalo nije, probudi se. Razbukta se prigušeni plamen. Pa onda ljubav, želja, čežnja i ko zna šta sve još ne, počnu da pakuju kofere i da ti hrle u zagrljaj. A ti blistaš u svoj svojoj ljepoti i plešeš, plešeš svojim brzacima ples sreće. Skakućeš s kamena na kamen k'o veselo seosko djevojče, raduješ se njihovom dolasku. Šapneš im, kad ti na obalu stanu, da čuvaš tajne, one zaljubljeničke, što im se desiše nekad prije…u zanosu. Veselim žuborom ispričaš im kako si sretna kada su tu a posve tužna kada odu. I opet tako… Duše im presahle svojom svježinom napuniš i pustiš neka idu…. A ti… kolijevko…. Sanico, rijeko neumorna, uvijek ćeš biti tu, čekat’ ćeš da se opet vrate….

Ti si ionako vječna!!!

Autor/ Senada Alić Mujezinović

KOMENTARI