Manifestacijom koja je danas održana pod nazivom „U susret istini, dvadeset godina poslije“, obilježena je dvadeset prva godišnjica početka stradanja građana nesrpske nacionalnosti općine Sanski Most.
Na današnji dan 1992. godine, započeo je izgon i protjerivanje mještana naselja Mahala, Muhići i Otoke. Predstavnici društveno političkog života općine, učenici gradskih osnovnih škola i građani, okupili su se danas u velikom broju ispred Hegića kuće u naselju Muhići. Tokom napada srpskih snaga na naselja Mahala, Muhići i Otoke, u ovome objektu se dogodio prvi veliki zločin na području općine Sanski Most. U njegovom prizemlju ubijeno je tada devet nevinih civila koji potražili spas od granatiranja, među kojima je bila i trudnica u osmom mjesecu trudnoće. Igrom sudbine, zločin je preživjela starica Vezira Vojniković, koja je kasnije o zločinu svjedočila pred Sudom BiH. Jedan od svjedoka ovog zločina bio je i Fikret Muhić.
Njega su srpske vlasti dovele iz gradske sportske dvorane, gdje je bio zatočen skupa s ostalim stanovnicima ovog dijela grada, kako bi identifikovao žrtve. Na spomen ploču koja sjeća na ovaj događaj danas su položeni vijenci s cvijećem, te je učenjem fatihe odata počast nevinim žrtvama. Za počinjenje zločina u Hegića kući optužen je Predrag Prošić. Suđenje Prošiću pred Sudom BiH je okončano ovih dana i ubrzo se očekuje izricanje presude. Učesnici današnje šetnje istine i nezaborava posjetili su potom Hamzibegovu džamiju u Sanskom Mostu. Gradska džamija je bila jedan od brojnih islamskih objekata koji su porušeni u vrijeme okupacije grada. U haremu džamije održan je historijski sat, a učenici i građani su bili u prilici da od svjedoka događaja čuju o historijskim okolnostima rušenja džamije. Glavni sanski imam, Husein efendija Kovačević, istakao je kako se radilo o klasičnom djelu urbicida te da je uništenjem džamije zauvijek izgubljena bogata kolekcija knjiga i historijskih spisa od neprocjenjive vrijednosti. Senad Džananović je bio jedan od neposrednih svjedoka rušenja Hamzibegove džamije. On je posvjedočio kako se radilo o planskom rušenju koje je izvedeno po nalogu tadašnjih srpskih vlasti. U nastavku „Šetnje istine i nezaborava“ učesnici su položili cvijeće na spomen ploču posvećenu doktoru Mehi Alagiću, koji je mučki ubijen nedaleko od gradskog mosta. Doktor Meho, kako su ga prijatelji i sugrađani zvali, bio je jedan od bošnjačkih intelektualaca koji su se među prvima našli na udaru okupatorskih vlasti. Za ubistvo doktora Mehe na sramotno malu zatvorsku kaznu u trajanju od osam godina osuđen je Sretko Đurić.
Učesnici šetnje su danas odali i dužnu počast Nailu Selmanu, Sanjaninu i patrioti koji je među prvima iskazao građansku hrabrost i suprotstavio se agresorima. Poput velikog broja svojih sugrađana, Nail Selman je ubijen prilikom napada na naselja Mahalu, Muhiće i Otoku, a za njegovo ubistvo još uvijek niko nije odgovarao. Na kraju današnjeg događaja, organizovana je posjeta gradskoj sportskoj dvorani u Sanskom Mostu. Ovaj sportski objekat je tokom maja i juna 1992. godine pretvoren u koncentracioni logor gdje je bilo zatočeno preko hiljadu građana uništenih naselja Mahale, Muhića i Otoke, među njima i žene, djeca te stare i iznemogle osobe. Načelnik općine Sanski Most, dr. Mustafa Avdagić, istakao je kako današnja manifestacija ima za cilj prezentaciju stvarnih činjenica i istine o istorijskim dešavanjima. On je ukazao na potrebu da se istina prenosi i na mlađe naraštaje kako se sudbonosni događaji ne bi zaboravili.
Dvadeset petog maja 1992. godine započela su hapšenja političkih predstavnika i uglednih građana Sanskog Mosta bošnjačke i hrvatske nacionalnosti. Istog dana započelo je granatiranje gradskih naselja Mahala, Muhići i Otoke čime je započela realizacija plana etničkog čišćenja područja općine Sanski Most od nesrpskog stanovništva što je bio uvod u kasnija tragična dešavanja i pogrom koji je izvršen nad Bošnjacima i Hrvatima. Paravojne formacije SDS-a te regularne i rezervne jedinice JNA, na ovaj dio Sanskog Mosta u samo dva dana ispalile su više hiljada projektila koji su razarali stambene objekte i sijali smrt. Nakon bjesomučnog granatiranja srpske formacije su započele čišćenje pomenutih naselja, što je podrazumjevalo ubijanje i protjerivanje nesrpskog stanovništva. Današnjom manifestacijom evocirane su uspomene na ovaj historijski period koji se ne smije zaboraviti kako se nikada više ne bi ponovio
KOMENTARI