instant fap
NaslovnicaMagazin

Špijunska posla: 10 najmoćnijih obavještajnih agencija svijeta

Špijunska posla: 10 najmoćnijih obavještajnih agencija svijeta

Život špijuna uvijek je sa sobom nosio određeni glamur, ali pojava filmova o James Bondu učvrstila je ovo mišljenje u glavama većine stanovnika naše planete.

spijuni

Naravno, stvarnost i film vrlo se rijetko poklapaju. Mada posao skupljanja obavještajnih podataka može biti jako uzbudljiv i napet, u stvarnosti može biti i monoton, repetitivan i pun slijepih ulica.

Priredio: Haris Daul, Radiosarajevo.ba ([email protected])

Ipak, obavještajni podaci nevjerovatno su bitni za svaku zemlju, zbog čega svaka poklanja veliku pažnju svome obavještajnom aparatu.

U nastavku pogledajte pregled deset najmoćnijih obavještajnih agencija na svijetu:

10. CSIS – Kanada

Kanadska obavještajna agencija CSIS (Canadian Security Intelligence Service) stvorena je 1984. godine. Ona je formirana prema uzoru na CIA-u i MI6, što znači da je to civilna agencija koja nema veze s policijom ili vojskom.

Godišnji budžet: 513 miliona dolara (2013–2014)

Zaposlenika: 2.449

Po čemu je agencija poznata: Od 1988. do 1994. godine, CSIS agent Grant Bristow infiltrirao se u kanadski pokret bijelih supremista. Ovo je dovelo do nekoliko hapšenja i spriječilo nekoliko incidenata planiranog nasilja. Razotkrio ga je novinar u Torontu 1994. godine.

9. ASIS – Australija

Australijska obavještajna agencija ASIS (Australian Secret Intelligent Service) formirana je 1952. godine.

Godišnji budžet: 263,3 miliona australijskih dolara (2009)

Po čemu je agencija poznata: Ova agencija je u žižu javnosti došla 1983. godine tokom trening operacije u jednom hotelu. Ono što je trebao biti rutinski trening pretvorio se u noćnu moru za hotel i njegove goste koje su agenti ASIS-a i fizički napadali u toku njihove “misije”.

8. R&AW – Indija


Indijska obavještajna agencija R&AW (Research and Analysis Wing) formirana je 1968. godine kao odgovor na loš obavještajni učinak zemlje u ratovima s Pakistanom i Kinom.

Godišnji budžet: Nepoznat; pretpostavke se kreću od 30 do 150 miliona dolara

Zaposlenika: 5.000

Po čemu je agencija poznata: R&AW je odigrao veliku ulogu u formiranju Bangladeša 1971. godine. Agencija je pomogla u širenju nezadovoljstva u Bangladešu (tada Istočnom Pakistanu), što je dovelo do stvaranja gerilske vojske.

7. Mossad – Izrael

Izraelska obavještajna agencija Mossad je formirana 1949. godine.

Godišnji budžet: Dvije milijarde dolara zajedno sa Shin Betom (agencija zadužena za unutrašnju sigurnost)

Zaposlenika: 1.200

Po čemu je agencija poznata: 1960. godine Mossad je otkrio da poznati nacistički zločinac, Adolf Eichmann, živi u Argentini pod imenom Ricardo Klement. Tim Mossadovih agenata ga je oteo i prokrijumčario u Izrael, gdje je osuđen na smrt.

6. BND – Njemačka

Prethodnica njemačke obavještajne agencije Bundesnachrichtendienst (BND) formirana je prije Drugog svjetskog rata kako bi špijunirali Sovjete.

Godišnji budžet: 430 miliona eura

Zaposlenika: 6.500

Po čemu je agencija poznata: Prije početka iračkog rata 2003. godine, Njemačka se odupirala naporima George W. Busha da Njemačku prirdruži koaliciji. Međutim, dva njemačka agenta BND-a pomogla su SAD-u tako što su iz Bagdada prokrijumčarili kopiju planova Saddama Husseina o odbrani Bagdada. Njemački zvaničnici su ovu informaciju proslijedili SAD-u svega mjesec dana prije invazije.

5. ISI – Pakistan

Tokom indijsko-pakistanskog rata 1947. godine uočena je slaba koordinacija između različitih rodova pakistanske vojske, zbog čega je 1948. godine formirana pakistanska obavještajna agencija ISI (Inter-Services Intelligence).

Godišnji budžet: 300-400 miliona dolara

Zaposlenika: 15.000

Po čemu je agencija poznata: 1980. godine agencija je osujetila plan da se tokom parade ubije tadašnji predsjednik Pakistana, general Muhammad Zia-ul-Haq. Ovo je bio dio zavjere kojom bi se zbacila vlada Pakistana i od zemlje napravila islamska država. ISI je pohapsio sve zavjerenike nekoliko dana prije parade.

4. DGSE – Francuska

Francuska obavještajna služba DGSE (Direction Générale de la Sécurité Extérieure) formirana je tek nedavno, 1982. godine, zamijenivši prethodnu obavještajnu agenciju SDECE.

Godišnji budžet: Oko 600 miliona eura

Zaposlenika: 4,620

Po čemu je agencija poznata: DGSE se dokazao ubrzo nakon formiranja kada su u ranim 1980-im razotkrili sovjetsku špijunsku mrežu pomoću koje je SSSR prikupljao informacije o dostignućima zapadne tehnologije. To je još uvijek jedna od najvećih razotkrivenih špijunskih mreža.

3. GRU – Ruska Federacija

Kada ljudi misle o Rusiji, obično pomisle na KGB. Iako je KGB je ukinut 1995. godine, ruska vojna obavještajna agencija GRU (Glavnoje Razvedyvatel'noje Upravlenije) nastavlja rad koji je agencija započela 1918. godine po mandatu Lenjina.

Godišnji budžet: Nepoznat

Zaposlenika: GRU je vojna agencija te je nepoznato koliko ljudi radi za nju, ali pod komandom ima 25.000 Spetsnaz trupa.

Po čemu je agencija poznata: GRU ne priznaje mnogo svojih aktivnosti, ali smatra se da oni stoje iza ubistva bivšeg predsjednika Čečenije Zelimkhana Abdumuslimovicha Yandarbiyeva, koji je 2004. godine živio u Kataru. Ubijen je bombom podmetnutom u njegov automobil.

2. MI6 – Velika Britanija


Britanska obavještajna agencija SIS (Secret Intelligence Service), poznatija kao MI6, formirana je uoči Prvog svjetskog rata kako bi promatrala Njemačku. Velika Britanija nije službeno priznala postojanje MI6 do 1994. godine.

Godišnji budžet: 2,3 milijarde funti

Zaposlenika: 3.200

Po čemu je agencija poznata: Njihova najpoznatija samostalna akcija je obeshrabrivanje daljnjih otmica Zapadnjaka u Libanu 1980-ih godina. Agencija je izazvala sukobe među teroristima koji su spriječili daljnje otmice.

1. CIA – Sjedinjene Američke Države


Američka obavještajna služba CIA (Central Intelligence Agency)formirana je 1947. godine.

Godišnji budžet: 14,7 milijardi dolara

Zaposlenika: 21,575

Po čemu je agencija poznata: Zaljev Svinja je možda poznatija operacija, ali projekt BLUEBIRD je šokantnija. Od 1951. do 1953. godine CIA je vršila eksperimente kontrole uma. Istraživanje je uključivalo stavljanje elektroda u mozak osoba na kojima se eksperimentiralo i upravljanje pomoću daljinskog upravljača.

KOMENTARI