instant fap
NaslovnicaLokalne temeUSK

Suad Kurbegović, profesor Demokratije i ljudskih prava i pčelar: BUJRUM U SVIJET PČELARSTVA

Suad Kurbegović, profesor Demokratije i ljudskih prava i pčelar: BUJRUM U SVIJET PČELARSTVA

Moj pčelinjak je stacioniran nedaleko od izvora Sanice, jednog od najljepših izvora u BiH, na malom proplanku, 240 m nadmorske visine, okružen šumom kojom dominiraju sitnolisna i krupnolisna lipa, hrast, a u malim količinama ima i bagrema i crnogorične šume. U radijusu kretanja pčela su mnogobrojne livade i voćnjaci. Uz to i sami sadnjom medonosnog drveća (kesten, evodija, paulovnija, katalpa i dr.), te plantažom ljekobilja (lavanda, kadulja, vrijesak, miloduh, purpurna ehinacea) nastojimo nadopuniti pčelinju pašu.

– Suad Kurbegović, profesor, pčelar, ljudina, zaljubljenik u pčele i virtuoz na gitari. Čovjek s kojim je prava milina sarađivati. U najtežim situacijama, svojom skromnošću i znanjem bio je od velike koristi za pčelastvo USK i BiH. Dva puta je predstavljao SP USK na Svjetskim kongresima. U svom općinskom udruženju uspostavio je odličnu suradnju sa načelnikom Zukanovićem te na taj način pomogao svojim pčelarima. Nakon mog povlačenja sa mjesta predsjednika SP USK, smatram da bi Suad bio jedina kompetentna i dostojna osoba da me zamijeni i nastavi tamo gdje sam ja stao. Ima sve reference, obrazovan je, stručan a istovremeno, skroman i jednostavan. Pravedan, pošten i istrajan u borbi za opće interese pčelarstva. Čast i zadovoljstvo mi je što smo prijatelji i bio bih presetan da me ovakva osoba naslijedi – ovim nam je riječima vodeći bh. stručnjak na polju pčelarstva, Sulejman Alijagić, opisao Suada Kurbegovića. A ko je doista Suad Kurbegović, upitali smo njega osobno.

BH PČELAR Kakav utisak na Vas ostavljaju ovakve riječi, iznesene javno i to od ovakve pčelarske institucije, kao što je gospodin Alijagić?
– Laska mi, godi i ponosan sam prvenstveno što smo prijatelji, a zatim i što on tako misli i ne libi se da iznese svoje mišljenje.
Suadov pčelinjak
Suadov pčelinjak
BH PČELAR Recite nam, hoćete li nastaviti tamo gdje je Alijagić stao, hoćete li se naći na čelu SP USK?
Hm. Velika je šteta za Savez što je Sulejman dao ostavku, ali, uslov da ja preuzmem Savez je isti kao razlog zbog kojeg je on dao ostavku. Sve dok se određene stvari ne promijene u strukturi Saveza, ni ja neću prihvatiti tu ulogu. Ne bih htio imati iste probleme kao Sulejman. Skupština se trebala održati već poodavno, međutim nekome to ne odgovara i pokušavaju se stvarati neke kombinacije da se ja izbjegnem na toj poziciji. Meni iskreno to i ne treba, imam puno svojih obaveza i problema, ali samo zbog toga da se ne desi raspad Saveza, prihvatio bih. Postoji mogućnost da će iz Saveza istupiti još tri udruženja, zbog samovolje pojedinaca. 15. juna je održana vanredna sjednica Skupštine kojoj nisam prisustvovao radi obaveza koje sam tog dana imao u Sarajevu, no, čuo sam da se ništa nije riješilo. U oktobru su vanredni izbori za sve pozicije, jedan sam od glavnih kandidata za poziciju predsjednika Saveza no, o tom-potom.
BH PČELAR Hvala na odgovoru. Upoznajte naše čitatelje sa Vašim počecima u pčelarstvu.
– Još kao dječak, gledajući i pomažući komšiji koji je držao pčele, susreo sam se sa pčelama. U mojoj porodici pčelarstvom se bavio did Abid, koji je uvijek imao nekoliko trnki u kovanluku uz samu kuću u selu Jabukovac, Biljani, no, presudno za početak bavljenja pčelarstvom bio je jedan nemili događaj. Naime, nakon smrti mog rođaka Vahida Mešanovića iza koga su ostale pčele, unutar porodice je pao dogovor da ih mi kupimo i nastavimo se baviti pčelarstvom.
No, pčelarstvom sam se ozbiljnije počeo baviti tek nakon završetka pčelarske škole kroz koju sam uz određena praktična iskustva i odlična predavanja naših profesora, prije svega doktora Nikole Kezića, ali i drugih, riješio određene nedoumice koje sam do tada imao, te sa puno više volje i manje straha pristupio razvoju pčelinjaka.
BH PČELAR Obnašali ste i neke funkcije?
Nekoliko godina sam bio predsjednik Udruženja pčelara“Pčela Ključ“ i u ime Saveza pčelara USK-a zajedno sa kolegom Amirom Komićem predstavljao pčelare na 2. internacionalnoj konferenciji pčelarskih organizacija 2012. godine održanoj u Celju. Član sam UO Saveza pčelara Federacije BiH, ali nažalost taj savez više ne funkcioniše, niti poziva na sjednice UO; tri godine nije održana Skupština i zbog toga imamo probleme u oblasti poticaja za pčelare, nepostojanje Zakona o pčelarstvu itd.
BH PČELAR Kao i Alijagić, vaše primarno zanimanje je rad u prosvjeti?
Jeste, po zanimanju sam profesor predmeta “Demokratija i ljudska prava” u MSŠ Ključ u Ključu i SPŠ “Sanus Futurum“ Sanskom Mostu. Inače, stanujem u pitomoj saničkoj dolini, općina Ključ.
BH PČELAR Koliko trenutno imate košnica?
Trenutno imam oko stotinu pčelinjih društava i uglavnom zbog ograničenosti mog stacioniranog pčelinjaka taj se broj kreće ljeti do 120, a zimi 80-90.
BH PČELAR Planirate li širenje pčelinjaka?
Zbog posla kojim se bavim (prosvjetni radnik) i obaveza koje imam, trenutno ne planiram uvećavanje broja pčelinjih društava. Možda kasnije nekad ali, i ovo mi je sasvim dovoljno kad malo bolje razmislim.
BH PČELAR Kako definirate svoj odnos prema pčelarstvu, riječ je o hobiju, biznisu…?
– Početak pčelarenja je bio isključivo hobi, a danas, evo punih 15 godina, to je značajno dopunsko zanimanje.
BH PČELAR Ko su konzumenti Vašeg meda, i po kojoj cijeni ga prodajete?
– Obzirom da imam jako puno prijatelja, poznanika, rođaka…, naš med kupuju svi koji dolaze na godišnje odmore, tako da je prisutan u skoro svim zemljama Evrope, sve do Amerike. Ipak najviše ga se proda na kućnom pragu, a značajan dio prodam u Sarajevu, Zenici, Bugojnu, Donjem Vakufu, Bihaću… Unazad nekoliko godina cijena meda je 15 KM. Osim meda puno prodamo i preparata na bazi meda.
BH PČELAR O kojoj je vrsti meda riječ?
Na području Sanice posljednjih godina dominira šumski med (sa kojim sam na međunarodnom takmičenju u Sloveniji 2013. godine osvojio srebrno priznanje), a prije toga je dominirao livadski i lipov med.
BH PČELAR Pčelinjak je stacionaran ili seleći?
Moj pčelinjak je stacioniran nedaleko od izvora Sanice, jednog od najljepših izvora u BiH, na malom proplanku, 240 m nadmorske visine, okružen šumom kojom dominiraju sitnolisna i krupnolisna lipa, hrast, a u malim količinama ima i bagrema i crnogorične šume. U radijusu kretanja pčela su mnogobrojne livade i voćnjaci. Uz to i sami sadnjom medonosnog drveća (kesten, evodija, paulovnija, katalpa i dr.), te plantažom ljekobilja (lavanda, kadulja, vrijesak, miloduh, purpurna ehinacea) nastojimo nadopuniti pčelinju pašu.
BH PČELAR Obiman posao. Tko Vam pomaže?
U rad oko pčela uključena je cijela porodica, a najviše oko pripreme ramova, topljenja voska, skidanja polena, hvatanja rojeva, vrcanja meda, jer bez njih sam ne bih mogao stići uraditi većinu ovih poslova.
BH PČELAR Je li bilo neugodnih momenata u Vašoj pčelarskoj karijeri?
Nažalost, već dva puta mi je medvjed upadao u pčelinjak i uništavao pčele, prvi put pet društava, a prošle jeseni tri, a potom su gotovo cijelu zimu kune bjelice napadale na leta i žičane podnice, tako da su mi uništile 40 podnica sa hvatačima polena. I pored toga što je pčelinjak propisno ograđen nisam uspio dobiti nadoknadu štete, tako da sam na kraju angažovao advokata prvenstveno zbog nekorektnosti lovačkog udruženja “Srna Ključ” lovačkog saveza FBiH. Oni to tako zakomplikuju da se šteta ne može naplatiti, a šteta i naplata i nisu toliko sporni koliko taj nekorektan odnos. A ništa i ne rade po pitanju hranjenja divljači kako bi ih držali što dalje od naselja, već, da bi lakše ubijali, prave čeke u neposrednoj blizini naselja, dovlače neke crkotine i normalno je da će onda divljač napadati i praviti štetu.
BH PČELAR Tko se po Vama može nazvati iskusnim i dobrim pčelarom?
Pčelar u današnjem vremenu mora biti veliki optimista, jer je sve teže pčelariti. Mora imati veliku ljubav prema pčeli, stalno se edukovati, družiti sa drugim pčelarima i razmjenjivati iskustva, a uz to biti dobar menadžer i znati objasniti značaj pčele za život uopšte i to stalno raditi kad god ima priliku za to. Iskusnim i dobrim pčelarom smatram one pčelare koji nemaju velike gubitke u pčelarenju, što je dokaz njihovog dobrog rada i poznavanja pčela.
BH PČELAR Vaša iskustva sa bolestima pčela?
Na prostoru općine Ključ nema do sada dijagnosticirane američke gnjiloće i uglavnom se borimo protiv varoe. Kroz Udruženje pčelara“Pčela Ključ“ već 4-5 godina organizovano se spravlja i dijeli besplatno članovima oksalna kiselina i tretman se radi uglavnom zajedno, tako da smo prilično suzbili tog nametnika. Ja uz to koristim građevnjake i eterična ulja, tako da nemam nekih problema sa bolestima.
BH PČELAR Vaš savjet pčelarima početnicima
Prije nego se odlučite da počnete držati pčele, morali bi ispitati da li ste alergični na ubod pčele i informisati se koliko je opasna reakcija na ubod pčele. Ukoliko niste alergični, za početak bi najbolje bilo nabaviti od 3-5 pčelinjih društava i uz nekog iskusnijeg pčelara polako prikupljati iskustva, a cijelo to vrijeme stalno se edukovati. Bez mentora, pčelar početnik nema velike šanse da se iskali. Dobro bi bilo kada bi imali priliku uključiti se u neku školu pčelarstva, a obavezno tražiti priliku da slušate predavanja naših poznatih stručnjaka iz oblasti pčelarstva. Sve ostalo dolazi s vremenom; ne treba se plašiti neuspjeha – ukoliko ste voljni da uživate na radnom mjestu u prirodnom ambijentu, okruženi zdravljem, lijepim mirisima, ugodnom muzikom i čarobnim proizvodima – bujrum u svijet pčelarstva..
BH PČELAR Vaši prijatelji kažu da ste pravi virtuoz na gitari, ali i da Vam nije strano zasvirati i pčelama?
Eh da, počeo sam svirati gitaru prije tridesetak godina. Sviram uglavnom domaću zabavnu i narodnu muziku, starogradske pjesme, a volim i makedonske. Zasviram i na pčelinjaku kad se okupi familija ili sa rajom. Pčele se ne bune tako da, možda stoje te priče da sam virtuoz. Inače, u mladosti, za vrijeme studija u Sarajevu, imao sam i bend “Suton”. Sad kad djeca krenu tamo na fakultet, možda se opet posvetim tome.
BH PČELAR Na kraju, kome – kakvim ljudima, nikad ne biste preporučili da se bave pčelarstvom?
Kao prvo ljudima koji su alergični, jer im život može biti ugrožen, a zatim nemarnim, neurednim ljudima, ljudima koji ne vole naporan rad, koji ne mogu podnijeti visoku temperaturu, te onima koji kaljaju ugled poštenim pčelarima manipulišući sa kvalitetom meda.

izvor:aura.ba

KOMENTARI