Piše: Vedrana Maglajlija
Neljubaznost i neprofesionalnost zaposlenih u javnoj upravi, ‘šetanje’ građana od šaltera do šaltera, neodgovarajuće radno vrijeme službenika, predugo čekanje odgovora na zahtjeve, tromost i neefikasnost administracije, traženje bespotrebne dokumentacije i nestrpljenje kada je neukom građaninu potrebna pomoć.
Na ovo se najčešće žale stanovnici BiH, Hrvatske i Srbije, sudeći prema posljednjim izvještajima ombudsmana i institucija za zaštitu građana, koji uglavnom najviše prijava dobiju upravo sa ovakvim problemima.
Tako se u Srbiji svaka druga pritužba Zaštitniku građana odnosi na rad javne uprave, dok se u Hrvatskoj u protekle dvije i po godine njihov broj povećao za 40 posto, a jedan državni službenik dobio je i otkaz.
I stotine Bosanaca i Hercegovaca šalje svoje žalbe zbog iskustva sa šaltera, a Ombudsmen za ljudska prava od početka godine zaprimio je njih 128.
“Kada sam pitala službenicu na šalteru da li bih mogla kod nje ovjeriti dokumente, ona mi je drsko odbrusila: “Znaš li ti čitati?!”, želeći valjda reći da ona to ne radi”, opisuje svoje iskustvo u radu javne uprave stanovnica sarajevske općine Novo Sarajevo zbog čega je podnijela žalbu.
Na njenu opasku da se pokuša ljubaznije ophoditi sa ljudima jer je u službi građana, službenica ju je, kako kaže, nastavila “vrlo agresivno i drsko vrijeđati.”
“Osjećala sam se jako poniženo i jadno, jer je u redu bilo dosta ljudi koji su prisustvovali toj sceni.”
‘Plaćeni iz naših doprinosa’
Nakon toga odlučila je da prijavi službenicu njenim nadređenima, iako, kako kaže, ne očekuje da će to išta promijeniti, jer ni dva mjeseca nakon žalbe nije dobila nikakav odgovor.
“Kada sam je pitala da mi da ime i prezime njenog šefa ili šefice, vrlo nezainteresovano je rekla: ‘Nema problema’, u smislu ‘samo ti prijavljuj, ne možeš mi ništa’. Sigurna sam da ima i neljubaznih građana koji dolaze, ali dužnost zaposlenih u upravi je da budu u službi građana, a i plaćeni su iz naših doprinosa.”
Institucija Ombudsmen za ljudska prava BiH je u 2014. godini zaprimila 517 žalbi na rad javne uprave, što je u odnosu na 2013. povećanje za 6,8 posto.
“Razmatrajući strukturu i sadržaj žalbi, možemo zaključiti da se građani najviše žale na šutnju administracije, dužinu trajanja rokova pri odlučivanju po njihovim zahtjevima i žalbama na neprofesionalnost lica koja rade u organima uprave, kao i druge navode koji upućuju na kršenje principa dobre uprave i vladavine prava”, kaže Almedina Karić, savjetnica za komunikacije u ovoj instituciji.
Dodaje da je pravilo da se nakon dobijanja žalbe, ukoliko se ona pokaže osnovanom, pokreće istraga koja uključuje i razgovor sa odgovornim osobama. Ako se utvrdi da su organi uprave kršili prava građana, ombudsmen izdaje preporuku odgovornoj osobi.
Međutim, građani su skeptični da takve procedure daju ikakve rezultate. S druge strane, sindikati uprava tvrde da nije sve do šalterskih radnika, jer su zakoni u BiH takvi da se nekada traži veliki broj dokumenata od građana.
Spora i samovoljna administracija
Situacija u susjednoj Srbiji nije mnogo bolja. Proteklih godinu dana građanima te zemlje najviše je smetala spora, neefikasna i samovoljna administracija, s obzirom na to da se svaka druga pritužba odnosi Zaštitniku građana.
“U 2014. godini primljeno je 2.146 pritužbi, a od početka ove godine njih 622, što ukazuje na trend povećanja žalbi u ovoj oblasti, ukoliko se uporedi sa brojem u prva četiri meseca 2014”, kažu iz ove institucije.
“Građani su se u najvećem broju žalili na kršenje prava na poštovanje zakona, zaštitu od ćutanja administracije, korektno i efikasno postupanje organa”, dodaju.
Zaštitnik građana u Srbiji razmatra sve te žalbe, a ako utvrdi da je pravo građana povrijeđeno, pokreće se postupak, a o tome se obavještava i ogran uprave protiv kojeg je podnijeta pritužba.
Ukoliko utvrdi da su u radu organa uprave postojali nedostaci, Zaštitnik građana upućuje mu preporuku kako to riješiti.
Hrvatska je 2011. godine uvela povjerenike za etiku, koji se imenuje u svim državnim tijelima, što je bio jedan od uvjeta EU.
Stoga, ako se građani u raznim kancelarijama državne uprave ili na šalteru suoče s nekorektnim službenikom to mogu prijaviti.
Za kompletnu državnu službu postoji više od 500 povjernika, a taj rad obavljaju bez naknade, tokom radnog vremena.
Međutim, kako su mnogi od njih govorili za hrvatske medije, ali pod uvjetom anonimnosti, jako im je teško presuditi protiv vlastitih kolega.
U 20 dana 350 prijava
Tako je od 447 prijava protekle godine, od kojih se većina odnosi na bezobrazno ponašanje službenika, njih 89 posto proglašeno neosnovanim.
Hrvatska je formirala i posebne sudove koje odlučuje o disciplinskim postupcima nad državnim službenicima. Kod njih završavaju teži slučajevi, oni kod kojih se sumnja u neka prekršajna ili kaznena djela, moguće i korupciju, sukob interesa, prisvajanje imovinske koristi.
Pred tim sudovima prošle godine su se vodila 23 postupka, a rezultat je bio jedan otkaz iz državne službe i jedna novčana kazna u iznosu 15 posto mjesečne plate.
Osim etičkim povjernicima, Hrvati se mogu žaliti i pučkoj pravobraniteljici koja dobije hiljade žalbi.
“Tijekom 2014. godine postupali smo u ukupno 3.892 predmeta, od kojih je 2.594 novih predmeta. Broj novootvorenih predmeta i dalje je 40 posto veći nego u 2012. godini, no nešto je manji nego u 2013”, tvrde iz ove institucije.
Dodaju i da su u novembru otvorili područne urede u Osijeku i Rijeci, kojima se u samo dvadeset radnih dana obratilo 350 građana.
Kako kažu, građani pokazuju nepovjerenje u institucije, a primjetno je i da nemaju informacije o tome koje je tijelo nadležno za neki njihov problem i kako mogu zaštititi svoja prava.
Stanovnici zemalja u regiji tradicionalno se žale na rad administracije, a sudeći po sve češćim prijavama njihovo strpljenje je sve manje dok čekaju u redovima, a na šalteru ih dočekuju neljubazni službenici.
Izvor: Al Jazeera
KOMENTARI