Iako seizmološki aparati gotovo svakodnevno na teritoriji BiH zabilježe neki omanji zemljotres koji lako uzbudi bh. javnost, pogotovo zbog sve prihvaćenije teze da nakon velikih poplava zemlju lako mogu pogoditi snažni zemljotresi, seizmolozi kažu da razloga za ozbiljnu brigu ipak nema.
Naime, teza da postoji veza ozbiljna uzročno-posljedična veza između poplava i zemljotresa i da je tlu nakon perioda velikih kiša potreban određen period da se “umiri” nikada u potpunosti naučno nije potvrđena, ističu seizmolozi.
Bilo kako bilo, tlo se u BiH ove godine treslo već 260 puta, bilo da je epicenter bio unutar bh. granica ili u pograničnom području susjednih zemalja. Najveći broj potresa pogodio je široko područje Hercegovine.
Najjači zemljotres na području BiH ove godine, 12. aprila, pogodio je mjesto Koran, u Palama. Bio je jačine 4,2 po Rihterovoj skali i izazvao veliku uznemirenost stanovništva.
Zemljotres jačine 4,1 stepen po Rihteru 1. aprila kratko je uzbunio i građane Drvara, dok je nedugo potom, 28. aprila, za nijansu slabiji, od četiri stepena, protresao mjesto Maslovare, u opštini Kotor Varoš. Njega su osjetili i za zemljotrese uvijek budni Banjalučani.
U Hercegovini, koja je zbog sklopa svog terena sa pukotinama i rasjedima sezimički najaktivnije područje u BiH, ove godine najjači zemljotres od 3,5 stepena po Rihteru pogodio je Čitluk.
Vesna Šipka, seizmolog Hidrometeorološkog zavoda RS, istakla je da se trenutna seizmička aktivnost u BiH smatra regularnom.
“Registrovane seizmička aktivnost u prvoj polovini godine ne odstupaju od normalnog seizmičkog režima, a pojačanu seizmičku aktivnost smo u ovoj godini bilježili samo u jednom kratkom proljećnom periodu”, rekla je ona.
Objasnila je da vjerovatnoća da se na nekom području na kojem se već desio snažan zemljotres on ponovi, počinje rasti kada od njega prođe između 50 i 100 godina.
“Žarišne zone koje mogu generisati najjače zemljotrese na području RS su šire banjalučko područje i jug Hercegovine. Ne treba, međutim, zanemariti ni žarišta na teritoriji FBiH, među kojima su mostarska i sarajevska regija, ali i zemlje iz okruženja, među kojima se izdvaju makarsko zaleđe i dubrovačka regija, gdje su se kroz istoriju dešavali jaki zemljotresi”, rekla je ona.
Ivan Brlek, seizmolog iz Federalnog seizmološkog zavoda, rekao je da se na osnovu upoređivanja seizmološkog kratkog perioda ove i prošle godine ne mogu izvoditi zaključci o tome da li je trusna aktivnost u BiH ove godine jača ili slabija.
“Ipak, ukoliko razmotrimo oslobođenu seizmičku energiju, bez obzira na broj zemljotresa, radi se o približno istim vrijednostima kao i u prethodnoj godini”, rekao je on i konstatovao da se stanje na seizmološkoj karti BiH zasad može smatrati redovnim.
Prognoza: Razorni zemljotresi mogući
Mada je vrlo nezahvalno davati prognozu seizmičkih događanja za bilo koju teritoriju, ipak se na osnovu dostupnih podataka može doći do zaključka da se u narednih 50 godina na teritoriji BiH mogu očekivati zemljotresi maksimalnog intenziteta do sedam stepeni Merkalijeve skale, navode iz Federalnog zavoda za sezimologiju.
“Zemljotresi tog intenziteta izazivaju materijalna oštećenja na građevinskim objektima, uglavnom bez ljudskih žrtava”, navode iz ovog zavoda.
Međutim, za period od 100 i više godina ispred nas, prema ovim prognozama, može doći do razornih zemljotresa u jugoistočnom i sjeverozapadnom dijelu BiH (područje Trebinja, Neuma, Banjaluke i planine Trskavice), koji mogu izazvati ogromne materijalne štete na građevinskim objektima i odnijeti mnogo ljudskih života.
U vikendu iza nas zemljotres kod Omarske
Mreža seizmoloških stanica Republičkog hidrometeorološkog zavoda RS je prošle subote, u 16 časova i 51 minut, locirala zemljotres na području Omarske, kod Prijedora.
Ovaj zemljotres imao je snagu od 2,9 stepeni po Rihteru. Lokalno stanovišvo ga je osjetilo, a potres nije ostavio materijalne posljedice.
KOMENTARI