Edina Odobašić ubijena je 11. oktobra u porodičnoj kući u 32. godini života. Ubio ju je njen suprug Enes Odobašić koji je danas pronađen mrtav. Navodno je počinio samoubistvo.
Opravdanje ne smije postojati, Edina je brutalno zadavljena, a ona nije “sama za to kriva”. Bilo ko ko pokuša da ublaži ubistvo besmislenim razlozima podržava ga.
Ubistvo žene nije porodična tragedija, nije nesretan slučaj, već je femicid – Edina je ubijena zato što je žena.
Još jedan strašan zločin se desio u novembru 2021. u Zenici kada je Mirnes Kulačić je ubio svoju bivšu suprugu Halidu, a nakon toga izvršio samoubistvo. Ubio ju je dok se vraćala kući s posla, a onda pobjegao. To nije ljubavna drama, to je femicid.
U aprilu ove godine Dragan Trkulja osuđen je na 15 godina zatvora u banjalučkom Okružnom sudu zbog ubistva supruge Snežane (57) koju je usmrtio sa više udaraca sjekirom i ubodom nožem.
Šta je femicid?
Femicid i pokušaj femicida su najekstremniji oblik nasilja nad ženama i nisu inkriminisani kao posebno krivično djelo u BiH, zbog čega je neophodno raditi na sistemskoj promjeni.
Prema izvještavanju medija, od početka 2022. godine, u BiH je ubijeno osam žena od strane njihovih sadašnjih ili bivših bračnih ili vanbračnih partnera. Od 2015. do 2021. ubijeno je 56 žena u BiH.
Velika je vjerovatnoća da je broj ubistava žena veći, jer svi slučajevi nisu obuhvaćeni medijskim izvještavanjem. Zvanični podaci ne postoje jer, kao što je već navedeno, ne postoji zakonski okvir koji femicid definiše kao krivično djelo.
Najviša izrečena kazna za femicid u BiH za period istraživanja (2017-2021) je 30 godina, a najkraća jedna godina za pokušaj femicida. Na kaznu zatvora osuđen je 31 počinilac, a tri počinioca su osuđena na kaznu dugotrajnog zatvora. Analizu je izradio AIRE centar u saradnji s entitetskim vrhovnim sudovima i Apelacionim sudom Brčko distrikta.
Uzroke femicida treba tražiti u položaju žena i rodnim ulogama koje vladaju u patrijarhalnom društvu kakvo je i bosanskohercegovačko, gdje dvije trećine osoba smatra da je nasilje nad ženama od strane partnera, poznanika ili stranca uobičajeno i u kojem je rašireno mišljenje da žena treba biti podređena muškarcu.
Femicid se najčešće dešava upravo onda kad žena odluči izaći iz rodne uloge koja se od nje očekuje i pokaže “neposluh”, na primjer nakon što napusti partnera. Da uzroci femicida leže drugdje od uzroka drugih ubistava govori i činjenica da muškarci koji ubiju partnericu ili bivšu partnericu najčešće nisu i počinioci nekog drugog nasilnog krivičnog djela.
Femicid nije inkriminisan kao posebno krivično djelo u BiH, već se procesuira prema odredbama krivičnog zakonodavstva kojima su regulisane različite vrste ubistava.
Prema istraživanju koje je 2018. godine provela Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE) o dobrobiti i sigurnosti žena u Bosni i Hercegovini, čak 48 odsto žena u BiH iskusilo je neki oblik nasilja, uključujući i nasilje od strane intimnog partnera, nepartnera, uhođenje ili seksualno uznemiravanje, od svoje petnaeste godine.
Takođe, istraživanje je pokazalo da skoro četiri od deset žena u BiH su iskusile psihičko, fizičko ili seksualno nasilje nakon navršene 15. godine života, od strane partnera ili drugih osoba. Vijeće ministara BiH, na inicijativu Agencije za ravnopravnost polova 2019. je osnovalo odbor za praćenje i izvještavanje po istanbulskoj konvenciji femicida u BiH.
Više od jedne trećine pokušaja i izvršenog femicida desilo se u stanu, kući ili dvorištu žrtve čime se potvrđuje da je za ženu koja trpi nasilje najopasnije mjesto upravo njen dom. U 20 posto slučajeva, krivično djelo dogodilo se na radnom mjestu žrtve što pokazuje veliku drskost i bezobzirnost počinilaca, navodi se u novoj Analizi prakse sudova u procesuiranju femicida i pokušaja femicida u Bosni i Hercegovini od 2017. do 2021. godine.
Ustavi BiH, RS i Federacije BiH, garantuju zabranu diskriminacije na osnovu pola kao preduslova za prevenciju nasilja nad ženama i nasilja u porodici na nivou jednog od ključnih uzroka i posljedica ovih vrsta nasilja. Statut Brčko Distrikta BiH sadrži opštu zabranu diskriminacije po svim osnovama, uključujući po osnovu pola.
Zakoni o zaštiti od nasilja u porodici su doneseni u FBiH i RS kao posebno zakonodavstvo koje se bavi isključivo i na sveobuhvatan način zaštitom žrtava od nasilja u porodici.
Još jednom da napomenemo, opravdanje za zločin ne postoji! Pravdati nekog ko golim rukama zadavi suprugu je podrška ubici. Da bi došlo do promjena u društvu, da bi se žene osjećale sigurno u svom domu, da bi svaki građanin ove zemlje bez obzira na spol i dob bio siguran, potrebno je mijenjati vlastitu svijest i postaviti sebi pitanje: Zašto tražimo razloge i opravdanja za monstrume?!
KOMENTARI