Uvođenje naknade na plastične kese uskoro bi trebalo da zaživi i na području BiH, a po uzoru na veliki broj zemalja Evropske unije, potvrđeno je iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS.
Kako je navedeno, došlo bi do rasta proizvodnih cijena kesa, što bi za krajnji cilj imalo i naplatu istih kada su kupci u pitanju, jer se trgovcima zbog znatno više cijene nabavke ne bi isplatilo da ih dijele besplatno, kao dosad.
Sredstva od naknade za plastične kese bila bi uplaćivana na račune entitetskih fondove za zaštitu životne sredine i korištena za podsticaje proizvođačima biorazgradivih i kesa za višekratnu upotrebu, te druge projekte usmjerene na zaštitu životne sredine.
“Ministarstvo aktivno učestvuje u sklopu radne grupe u okviru Projekta za smanjenje korištenja plastičnih kesa koji finansira EU”, navela je Svjetlana Radusin, pomoćnik ministra za zaštitu životne sredine i član pomenute radne grupe.
Ovaj projekat sprovode Centri civilnih inicijativa (CCI) u saradnji s entitentskim ministarstvima nadležnim za zaštitu životne sredine i trgovinu.
“Cilj radne grupe je pronalaženje najpovoljnijeg modela koji bi smanjio upotrebu plastičnih kesa i njihovo nekontrolisano odlaganje u životnoj sredini. Razmatramo različite modele za smanjenje upotrebe plastičnih kesa, kao što su zabrana proizvodnje i uvoza plastičnih kesa tanjih od 14 mikrona, uvođenje naknada na sve kese koje se trenutno dijele besplatno, te model koji predviđa isključivo proizvodnju razgradivih i biorazgradivih kesa”, objašnjava Radusinova.
Ona ističe da je trenutno najprihvatljiviji model uvođenja naknada na plastične kese koje bi plaćali proizvođači, ali istovremeno i podsticaja za proizvodnju biorazgradivih, te kesa za višekratnu upotrebu.
“Uvođenje naknade na plastične kese ne smije biti shvaćeno kao namet građanima, jer oni mogu koristiti kese za višekratnu upotrebu i platnene cekere”, naglašava Radusinova.
Iz CCI-ja tvrde da se u BiH iz godine u godinu konstantno bilježi porast upotrebe plastičnih kesa, te da godišnje bude upotrijebljeno više od milijardu istih. Takođe, ogroman broj završi u prirodi ili na nekoj deponiji, što BiH čini najzagađenijom zemljom plastičnim kesama u okruženju.
“Uvođenje naknada za kese će dovesti do toga da se plastične kese više ne dijele besplatno u marketima, nego će imati svoju cijenu, što će konačno dovesti do toga da ih građani uzimaju u manjem broju”, kaže Igor Vasić, projekt koordinator CCI-ja.
S ovim se slaže i Rijad Tikveša, predsjednik Udruženja za zaštitu i unapređenje okoliša, prirode i zdravlja “Eko-tim” iz Sarajeva, koji kaže da je po ovom pitanju neophodno primijeniti najbolje svjetske prakse.
“Ako se pokaže da je najbolje rješenje plaćanje plastičnih kesa, zašto da ne. U svakom slučaju, zakon treba da bude napravljen tako da građani ne budu oštećeni”, kazao je Tikveša.
(Nezavisne)