NEKI su ljudi taštiji od drugih kad je u pitanju izgled, ali nitko od nas ne voli ispasti glup.
I dok je nekima bitnije da postignu dobre rezultate na standardiziranim testovima inteligencije, drugi će vas procjenjivati po sposobnosti snalaženja u određenoj situaciji ili koliko ste u stanju upotrijebiti zdrav razum. Standardizirani su se testovi, doduše, već u nekoliko navrata pokazali nepouzdanima, a nagomilavanje diploma nipošto ne može biti pokazatelj nečije inteligencije.
A jedna stvar oko koje se svi slažu kad je u pitanju inteligencija svakako je činjenica da je za nju ključan ljudski mozak. On ima sposobnost prilagodbe, obnavljanja i razvoja. Neuronske se mreže šire i ojačavaju kroz nova iskustva i učenje, a novi “poticaji” koji stižu do naših mozgova povećavanju njihov kapacitet u svim oblicima inteligencija: od ulične do matematičke. Portal How Stuff Works skupio je na jednom mjestu pet načina na koje možete povećati kapacitet svog mozga kako biste mogli u njega pohraniti nove podatke, odnosno, kako biste postali pametniji.
Meditirajte
Tisućama godina poznate su nam prednosti meditacije. Ona može biti različita od osobe do osobe, ali najčešće uključuje fokusirano disanje u tišini u kojoj će se postići stanje mentalnog mira. Bez obzira na to vjerujete li da vas meditiranje može “prosvijetliti” ili ne, nitko još nije opovrgnuo blagotvoran učinak opuštenog i svjesnog disanja. Dokazano je također da redovita meditacija utječe na strukturu mozga, a znanstvenici vjeruju da ona ima pozitivan učinak na pamćenje, brzinu reakcije i mogućnost koncentracije. Stoga nimalo ne čudi što neke od vodećih svjetskih tvrtki svojim zaposlenicima nude mogućnost upravo redovitog odlaska na meditacije.
Vježbajte mozak
Mozak, kao i mnogi drugi dijelovi tijela, treba redovitu vježbu kako bi ostao u “formi”. Najpopularnije aktivnosti za vježbanje mozga uključuju rješavanje križaljki i logičkih zadataka, od jezičnih do matematičkih. Čak vam i čitanje ovog članka pruža stanovitu vježbu za mozak, a bit će dovoljno da ponekad barem malo poremetite svoju rutinu kako bi mozak dodatno proradio: primjerice, četkajte zube drugom rukom ili idite na posao putem drukčijim od uobičajenog.
Konzumirajte bakterije
U lipnju 2010. godine znanstvenici su predstavili otkrića koja pokazuju da su uobičajene bakterije koje je moguće naći u zemlji učinile miševe pametnijima. Zbog takozvane Mycobacterium vaccae bolje su odrađivali testove s labirintima te pokazivali manje znakova tjeskobe ili nervoze, a u prednjem dijelu mozga bila im je viša razina serotonina. Osim toga, ona je pospješila i razvoj neurona. To sve skupa ne znači da bismo trebali ići okolo i jesti blato već da ćemo je dovoljno udahnuti ako povremeno radimo u vrtu ili cvjetnjaku ili jednostavno prošetamo šumom.
Naspavajte se
Dobro je vježbati mozak dok smo budni, ali vrijeme koje provodimo spavajući još uvijek je prilična nepoznanica. Ono što znamo jest da su znanstvenici godinama bili u krivu tvrdeći da se mozak jednostavno gasi u trenutku kad utonemo u san kako bi se “ponovo napunio”. Nova istraživanja pokazuju da se u trenucima sna odvija svojevrsno pohranjivanje naučenog od prethodnog dana, dok spavamo informacije se spremaju u ispravne “mentalne foldere” kako bi mogle napraviti put iz kratkoročnog u dugoročno pamćenje.
Problemi sa spavanjem često uzrokuju probleme s aktivnosti mozga, pamćenjem i koncentracijom, pa je sasvim logično da se trebamo naspavati kako bi naši mozgovi funkcionirali najbolje što mogu. Preporučuje se šest do osam sati sna dnevno za odraslu osobu.
Pazite na svoje tijelo
Sve je u ljudskom tijelu prilično povezano pa je nemoguće da ne brinete o jednom dijelu, a da to nema učinak na drugi dio organizma. Tjelovježba je bitna za vaše zdravlje, ali ne samo tijela već i mozga. Jednostavno ubrzanje krvotoka povećava razinu kisika i glukoze u mozgu, a koordinacija potrebna da izvedemo određenu vježbu ujedno vježba i mozak, pogotovo ako isprobavate nešto novo. Osim toga, važna je i hrana. Mnoge se vrste namirnica povezuju sa zdravljem mozga, uključujući riblje ulje, jaja, proteine i tamnozeleno povrće, a dobra “hrana za mozak” su i zeleni čaj, biljni čajevi i orašasti plodovi.
KOMENTARI