Ako u dobrom društvu želite doživjeti nezaboravnu ljetnu noć, vjerojatno ćete teško dobiti bolju priliku od one koja se nudi ovaj vikend.
Naime, u noći sa subote na nedjelju, a osobito s nedjelje na ponedjeljak, kiša prekrasnih meteora Perzeida dosegnut će svoj maksimum u kojem će se, u prosjeku, svake minute moći vidjeti jedan ili više bljeskova.
Za gledanje ovog spektakla nisu vam neophodna nikakva astronomska pomagala. Dovoljna vam je neka prostirka na koju možete udobno leći na tlo. Naravno, važno je otići što dalje od svjetlosnog onečišćenja naselja i cesta. Intenzitetu doživljaja ove će godine značajno pridonijeti činjenica da u vrijeme maksimuma na nebu neće biti Mjeseca. Zbog toga će mrak biti potpuniji pa će oči moći lakše uočavati slabiju svjetlost meteora. Prilika je sjajna i zbog toga što maksimum pada u nedjelju tako da si gledanje mogu priuštiti i oni koji nisu na godišnjem odmoru. Naravno, uz dobru kavu u ponedjeljak ujutro!
Hrvatski astronomski savez pozvao je gradove i općine da doprinesu spektaklu gašenjem javne rasvjete 12. kolovoza. Nažalost, dok gradovi poput Rovinja i Đakova gašenjem javne rasvjete i brojnim manifestacijama koriste ovaj fenomen kao jedinstvenu turističku ponudu, drugi, poput Karlovca i Zagreba, odbijaju makar i simbolično gašenje dijela rasvjete.
Ako uz meteore želite vidjeti i neka druga nebeska tijela poput Venere, Marsa, Jupitera i Saturna, pridružite se promatranjima kroz teleskope u organizaciji brojnih astronomskih društava (popis dolje). Pritom treba istaknuti da je Mars još uvijek vrlo sjajan jer se nalazi gotovo u opoziciji u odnosu na Zemlju. Sve u svemu, rijetko dobra prilika za gledanje u nebo!
Što su Perzeidi?
Perzeidi su meteorski roj koji se na nebu kreće na takav način da izgleda kao da izlazi iz zviježđa Perzeja. Oni su djelići kometa 109P/Swift-Tuttle, promjera između 0,1 i 1 mm, koji se zbog trenja prilikom prolaska kroz atmosferu, pri brzinama od oko 60 km u sekundi zagriju, zasjaju i izgore. U atmosferu Zemlje stižu kada ona na svojoj orbiti prolazi kroz oblak čestica koji se formirao na putanji kometa oko Sunca. Promjer oblaka koji je smješten u blizini Zemlje iznosi oko 0,1 astronomskih jedinica, odnosno oko 1/10 udaljenosti između Zemlje i Sunca. Svojim redovnim godišnjim prolascima, odnosno svojom gravitacijom, Zemlja je razvukla taj oblak po svojoj orbiti do dužine oko 0,8 astronomskih jedinica. Većina meteora izgori na visini od oko 80 km.
Komet 109P/Swift-Tuttle otkrili su 1862., neovisno jedan o drugome, Lewis Swift i Horace Parnell Tuttle pa je dobio naziv po obojici. Ima jezgru promjera 26 km.
Priča o nazivu Suze sv. Lovre
Termin “suze sv. Lovre” koji se često navodi kao pučki naziv za Perzeide, u Hrvatskoj je zapravo postao raširen tek zadnjih pedesetak godina. Prvo se proširio u Dalmaciji gdje je preuzet iz Italije u kojoj je postao popularan nakon što je poznati talijanski pjesnik iz 19. stoljeća, Giovanni Pascolli u pjesmi 10 Agosto – San Lorenzo opjevao godišnjicu smrti svoga oca:
San Lorenzo, io lo so perché tanto
di stelle per l’aria tranquilla
arde e cade, perché si gran pianto
nel concavo cielo sfavilla…
Sveti Lovro je kršćanski mučenik kojeg su prema predaji 10. kolovoza 258. godine Rimljani spržili na roštilju jer nije htio predati crkveno blago već ga je podijelio siromašnima. On je navodno svojim mučiteljima tom prilikom rekao „Ova strana je gotova, okrenite me i zagrizite!“ (lat. “Assum est, inquit, versa et manduca.”) Zbog te izjave, sv. Lovro je postao zaštitnikom komičara, mesara i kuhara.
Prema nekim tumačenjima, ova predaja izvor je mediteranskih narodnih legendi u kojima su meteori zapravo iskre Lovrine lomače koje se nalaze zarobljene na nebu da bi na obljetnicu njegove smrti padale na Zemlju.
Tajnik Hrvatskog astronomskog društva Dorian Božičević kaže da su u starohrvatskoj astrognoziji meteori poznati kao zvijezde padalice, svitci, proletuše, kresnice i feralići.
Kako gledati?
Božičević daje i nekoliko uputa za gledanje:
– ne gledajte direktno u radijant (ishodišnu točku meteorskog roja), tamo ćete opaziti najmanje meteora
– za opažanje meteora nije potrebna nikakva posebna oprema (teleskopi, dvogledi itd.)
– meteori se opažaju golim okom ležeći na tlu, a potrebno je biti barem 30 minuta u tami kako bi vam se oči prilagodile noćnim uvjetima
– potrebno je udaljiti se iz prostora u kojem ima rasvjete i svjetlosnog onečišćenja u što bolju tamu
– potrebna vam je prostirka, ležaljka ili vreća za spavanje na koju možete leći prilikom opažanja
Kako snimati meteore?
Prije svega važno je potražiti neko mjesto izvan grada i naselja kako bi se izbjeglo svjetlosno onečišćenje. Potom na nebu nađite mjesto iz kojega meteori prividno stižu. Za Perzeide je to zviježđe Perzeja koje lako možete naći pomoću besplatnih astronomskih aplikacija za mobitele. Najbolje razdoblje za snimanje je iza ponoći. Postavite fotoaparat na stativ i usmjerite prema radiantu. Odaberite najširi mogući kut snimanja i visok ISO od 1600 ili čak 3200. Odaberite dugu ekspoziciju između pet i 30 sekundi, ali ne i dužu jer bi sjaj zvijezda, odnosno neba mogao nadjačati sjaj manjih meteora. Ako na fotoaparatu imate opciju da uključite intervalometar, odnosno da vam snima jednu sliku za drugom, odaberite je i nadajte se da ćete uhvatiti neki od meteora. Ako ne, uporno stišćite dugme za okidanje, ali s odgodom okidanja kako biste izbjegli vibracije sve dok ne budete sigurni da ste uhvatili barem nekoliko lijepih bljeskova.
Više detalja možete pronaći na poveznici stranice Astrobobo, Borisa Štromara koji je autor naše naslovne fotografije zabilježene na Petrovoj gori.
Gdje i kada možete organizirano gledati?
Prema prognozama DHMZ-a vrijeme bi u nedjelju trebalo biti dovoljno vedro za gledanje meteora. U subotu, kada bi se Perzeidi inače također mogli lijepo vidjeti, vrijeme u većem dijelu Hrvatske neće biti naročito povoljno.
KOMENTARI