instant fap

Džuvo provjerava Radončića: Ima li Keljmendija u kontaktima?

Kako bi novoimenovani ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Fahrudin Radončić mogao pristupiti sigurnosnim tajnim podacima, morat će proći temeljitu provjeru Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA). Prema Zakonu o zaštiti tajnih podataka (član 6), ministri bez provjere OSA imaju pristup samo do stepena povjerljivo. Zato nakon provjera Agencije za istrage i zaštitu (SIPA), koja “iz objektivnih razloga nije mogla provjeriti 12 godina života Radončića”, OSABiH mora po zakonu izvršiti dodatnu provjeru.

Povjerljivo i vrlo tajno

U pomenutom zakonu u članu 30. stoji da: “(1) Lica koja rade ili se prijavljuju za rad na radno mjesto na kojem se proizvode tajni podaci, u organu koji se bavi obavještajnim ili pitanjima iz oblasti odbrane i sigurnosti, bit će predmet osnovnog sigurnosnog provjeravanja u skladu s postupkom za izdavanje dozvole za pristup tajnim podacima stepena povjerljivo.” Za rukovođenje sigurnosnim podacima koji prelaze stepen povjerljivo, OSA mora obaviti temeljne provjere.

U istom članu Zakona stoji da Vijeće ministara upućuje zahtjev OSA i omogućava joj pristup kompletnoj dokumentaciji potrebnoj za sigurnosne provjere. Rezultate provjere OSA, uz preporuku, dostavlja rukovodiocu organa (Vjekoslav Bevanda, u ovom slučaju), koji, pak, donosi odluku o postojanju, odnosno nepostojanju sigurnosne smetnje. OSA je dužna Bevandi dostaviti rezultate provedene sigurnosne provjere u roku od 90 dana od dana prijema zahtjeva.

Ukoliko Radončić prođe provjeru OSA, onda će mu državni sigurnosni organ, šef sektora za zaštitu tajnih podataka Mate Miletić izdati dozvolu za sigurnosne provjere, odnosno da može pristupati svim tajnim podacima, jer DSO vrši nadzor nad sigurnosnim provjerama i izdaje dozvole za pristup tajnim podacima drugih država, međunarodnih ili regionalnih organizacija. Ukoliko ministar sigurnosti ne prođe sigurnosnu provjeru, kako je navedeno u članu 12. Zakona, koji podrazumijeva čuvanje tajnosti podataka druge države, međunarodne i regionalne organizacije, iznad stepena povjerljivo ne može pristupiti niti jednom stranom podatku.

Laički, parlamentarci i ministri mogu pristupiti svim domaćim podacima bez provjere, ali nijednom stranom. Kad, naprimjer, odlaze u Bruxelles na sastanak o ISAF-u, gdje će imati uvid u karte snaga NATO-a i gdje se i pristup zgradi smatra tajnim podatkom, moraju proći sigurnosnu provjeru OSA. Iz tog razloga za ministre (sigurnosti i odbrane) se odmah radi provjera, jer oni manje-više svakodnevno trebaju pristupiti različitim dokumentima NATO-a, Interpola i sl, što nekom ko se već jednom našao u Interpolovom izvještaju kao Keljmendijev suradnik (odmah iza sinova) jeste, valjda, ozbiljan problem?!

Iz svega navedenog je jasno da ministar sigurnosti za dokumenta s oznakama tajno i vrlo tajno mora proći provjeru da bi dobio dozvolu.

(Ne)zakonito imenovanje

Poznato je već da prilikom osnovne sigurnosne provjere koju je obavila SIPA, “iz objektivnih razloga” – onih 12 godina koje nedostaju u izvještaju – nije ni mogao dati dozvolu (čak i za povjerljivo) jer provjera nije bila gotova. SIPA nije ustanovila tačnost podataka o stepenu obrazovanja kao i o radnom stažu za vrijeme Radončićevog rada u Crnoj Gori.

Zato se može postaviti pitanje da li je imenovanje Fahrudina Radončića na mjesto ministra sigurnosti BiH uopće i urađeno po zakonu, jer članom 31. Zakona o zaštiti tajnih podataka, ako Radončić nije dobio dozvolu, ne može biti imenovan na radno mjesto: “Sigurnosne provjere za osobe koje konkuriraju za radno mjesto, odnosno dužnost u organu iz člana 30. stav (1) ovog zakona obavit će se prije imenovanja, postavljenja, odnosno prijema u radni odnos. Osoba za koju se utvrde sigurnosne smetnje neće biti imenovana, postavljena, odnosno primljena u radni odnos za koji je obavljena sigurnosna provjera.”

KOMENTARI