Rijeka Sanica je prekrasna prirodna destinacija u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Ova rijeka, sa svojim slapovima, omegama i bogatstvom ribljeg svijeta, vrlo je važan izvor rekreativnih i ekoloških vrijednosti za lokalno stanovništvo.
Izgradnja obaloutvrde i mogućnost izgradnje mini hidroelektrane mogu ozbiljno ugroziti ekosistem rijeke Sanice. Zato stanovnici i ljubitelji prirode koji se brinu za očuvanje rijeke Sanice imaju puno pravo izraziti svoju zabrinutost i tražiti transparentnost i odgovornost od nadležnih institucija.
Tim povodom, Aarhus centar u BiH razgovarao je sa Muhamedom Kučukovićem iz Ekološkog pokreta Sanica.
Aarhus: Općina Ključ je izdala urbanističku saglasnost i odobrenje za izgradnju obaloutvrda na rijeci Sanici. Nakon intervencije građana, Aarhus centra u BiH i delegatkinje u Domu naroda FBiH Sanele Klarić, federalno Ministarstvo prostornog uređenja je, upravo na inicijativu delegatkinje Klarić, potvrdilo da je izdalo rješenje o ništavnosti urbanističke i građevinske dozvole za izgradnju ovih obaloutvrda. Nakon izdavanja ovog Rješenja FUzIP je bila dužna tražiti odmah od Općine da se sve vrati u prvobitno stanje što oni nakon niza intervencija i mišljenja ombudsmena u BiH nikada nisu uradili. Kakve su trenutne informacije s kojima raspolažete?
Kučuković: Općina Ključ je sama sebi dala dozvolu za gradnju uz pomoć predsjednika ribarskog društva Ključ, ali sam predsjednik je dao takvu suglasnost bez UO. Ministar je dva puta proglasio građevinsku dozvolu ništavnom, a oni su i dalje radili na uništenju rijeke Sanice. Kada smo za trenutak zaustavili bagere tada je došao načelnik sa kompletnom službom i bio je prisutan tadašnji predsjednik MZ Sanica koji su počeli da prijete fizički i kad su vidjeli da se mi kao grupa aktivista jačamo onda su počeli prema meni biti nešto blaži uz izgovor da su tu ako mi nešto treba. Naravno da sam odbio takvu suradnju jer nisam bio niti ću biti na prodaju. Tada kada su vidjeli da od te priče nema ništa, otišli su i korak dalje, pa su projekte nosili van Općine i išli od vrata do vrata aktivista i prijetili.
Aarhus: Mještani tvrde da, u dijelu gdje je rađeno na utvrdama korita navodno zbog zaštite od poplava, rijeka Sanica nikada nije plavila?
Kučuković: Naravno da u tom dijelu gdje su uništili rijeku Sanicu da ona tu nikad nije plavila.
Aarhus: Strahujete li da bi tu mogla biti izgrađena mini hidroelektrana i da se zapravo sve za nju priprema?
Kučuković: Naravno da strahujemo da bi se takvo nešto moglo izgraditi na rijeci Sanici što bi imalo katastrofalne posljedice ne samo za rijeku nego i za kompletan riblji i biljni svijet.
Aarhus: Aarhus centar u BiH je poslao upite prema Ministarstvu za građenje, prostornog uređenje i zaštitu okoliša USK, kantonalnoj Upravi za inspekcijske poslove, Agenciji za vodno područje rijeke Save Sarajevo i Općini Ključ o dostavljanju informacija o izdavanju dozvole za radove u području obaloutvrde rijeke Sanice. U suštini, dobili smo skoro sve iste pismene odgovore da niko od njih, u protekle dvije godine nije izdao dozvolu za radove u koritu rijeke (osim Agencije za vodno područje rijeke Save koja je i radila nasipe za zaštitu od poplava). Pa ko onda (g)radi i šta (g)radi?
Kučuković: Općina Ključ je u suradnji sa predsjednikom Ribarskog društva Općine Ključ u najvećem mrijestu ribe izdala je akt tj. dozvolu za gradnju. Kad je isto Ministarstvo poništilo dozvole za rad i gradnju obaloutvde na rijeci Sanici tada smo se mi žalili FUzIP. Tražili smo sastanak sa inspektorom Dženanom Salom za koji je on uvijek tvrdio da nije potreban. Kasnije smo saznali da je pomenuti inspektor bio član UO Agencije za sliv rijeke Save. Idući inspektor dolazi ponovo po našoj žalbi, u pitanju je inspektor Ejub Salkić, koji upoznaje FUzIP da je Ministar poništio dozvole i daje prostor i vrijeme Agenciji da nabavi naknadne dozvole. Tada se Općina Ključ žali Kantonalnom sudu u Bihaću koji u potpunosti odbija žalbu Općine. Zanimljivo je napomenuti da je tadašnji pravnik Općine bio presjednik Ribarskog društva.
Aarhus: Koji su Vaši sljedeći postupci/koraci?
Kučuković: Naš cilj je bio da osnujemo udruženje, putem kojeg smo prikupili dosta dokaza i sada ćemo da djelujemo pravnim putem, sve dok se izvršitelji ne kazne adekvatnom kaznom. Isto tako tražit ćemo odštetu i da se pokuša koliko toliko vratiti rijeci Sanici onaj sjaj i ljepota, to je najmanje što ona zaslužuje. Ipak se na toj rijeci održalo svjetsko i evropsko prvenstvo u fly fishingu.
Aarhus: Koliko zajedničkim snagama možemo uticati da se ova priča zaustavi i da Sanica bude spašena?
Kučuković: Samo zajedničkim snagama možemo ovo zlo zaustaviti i da se ovakav ekocid ne ponovi više nigdje u BiH.
Intervju je rađen u okviru projekta Prekini lanac korupcije:“Zaštitimo rijeke!” koji je dio šireg programa “Podrška građanima u borbi protiv korupcije” implementiranog od strane CCI uz finansijsku podršku USAID”. Sadržaj intervjua je isključiva odgovornost Resursnog Aarhus centra i ne mora nužno održavati stavove USAID-a ili Vlade Sjedinjenih Američkih Država.
KOMENTARI