Evropa je već suočena sa zimskom gasnom krizom, a stanje bi moglo biti i gore

HomeVijestiGlobus

Evropa je već suočena sa zimskom gasnom krizom, a stanje bi moglo biti i gore

Merkel zbog Zapadnog Balkana traži direktne razgovore s Vladimirom Putinom

Kada je Njemačka ove sedmice objavila da je obustavila proces certificiranja novog ruskog gasovoda pod nazivom Sjeverni tok 2, energetska tržišta hitno su reagovala.

Evropski fjučersi prirodnog gasa u utorak su porasli za skoro 18 posto, a u srijedu su ponovo rasli, kao i veleprodajne cijene u Velikoj Britaniji. Sada se vraćaju ka rekordnim nivoima koji su ostvareni početkom oktobra, kada su neke fabrike u Evropi i Ujedinjenom Kraljevstvu zatvorene jer su njihove operacije postale neprofitabilne.

Nemir odražava rastuću neizvjesnost: kako nastupa hladnije vrijeme, da li će region moći nabaviti energiju koja mu je potrebna za napajanje zgrada i preduzeća i grijanje domova usred globalne borbe za gorivom?

“Tržišta su nevjerovatno nervozna. Nedostatak certifikata doprinosi toj anksioznosti”, rekao je Nikos Tsafos, stručnjak za energetiku i geopolitiku u Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu DC.

Čini se da je odluka Njemačke da za sada ne odobri Sjeverni tok 2, jer je sjedište operatera plinovoda u Švicarskoj, zasnovana na pravnoj tehnici. Međutim, taj potez će odgoditi datum kada se očekuje da gas počne da teče – prekretnica za koju analitičari kažu da bi mogla ublažiti nestašice energije u Evropi.

“Vremenski okvir za početak sada izgleda duži nego što smo prvobitno očekivali”, napisali su stratezi Goldman Sachsa u istraživačkoj bilješci.

Sada predviđaju da će gas gasovodom početi da teče u februaru 2022. godine, mada neki analitičari misle da će to biti i kasnije. To znači da se ne može računati na povećanje ponude u narednim mjesecima, u periodu koji će već biti izazovan.

“Sjeverni tok 2 je plinovod koji može promijeniti igru snabdijevanja u Evropi i preokrenuti vagu, tako da kašnjenja u njegovom korištenju znače da će trenutni zategnuti uslovi na tržištu plina potrajati i tokom zime”, rekao je Carlos Torres Diaz, šef tržišta plina i električne energije u Rystad Energy.

Evropska unija dobija oko 40 posto svog uvezenog prirodnog gasa iz Rusije, a čak i dok prelazi na čistije izvore energije, očekuje se da će ta zavisnost ostati netaknuta.

Izgradnja Sjevernog toka 2 od Gazproma, koji je pod kontrolom ruske države, počela je 2018. godine, a završena je u septembru. Planirano je da isporučuje 55 milijardi kubnih metara gasa godišnje direktno iz Rusije u Evropu.

Naftovod je uvijek bio kontroverzan jer zaobilazi Ukrajinu, zbog čega zemlje poput Sjedinjenih Američkih Država upozoravaju da će pojačati utjecaj Moskve u regiji. No, bilo je spekulacija da bi se proces odobravanja za početak operacija mogao ubrzati jer su cijene prirodnog plina u Evropi porasle zbog vremenskih prilika i porasta potražnje nakon ukidanja karantina, piše CNN.

“Iskreno govoreći, trenutno nemamo dovoljno gasa. Ne skladištimo za zimski period. Stoga postoji stvarna zabrinutost da bismo, ako budemo imali hladnu zimu, mogli imati nestašice u Evropi”, rekao je Jeremy Weir, izvršni direktor kompanije za trgovinu energijom Trafigura, na konferenciji koju je ove sedmice organizirao Financial Times.

Tsafos iz CSIS-a je rekao da nikada nije bilo jasno da li bi gas iz Sjevernog toka 2 zaista mogao olakšati situaciju u narednim mjesecima, ali kašnjenje u certifikaciji povećava zabrinutost da Rusija neće iskoračiti preko svojih ugovornih obaveza za isporuku plina Evropi u teškom trenutku, kao što su se neki nadali.

“Mi smo u okruženju sa malo više nepovjerenja u vezi sa onim što dolazi iz Rusije ove zime”, rekao je Tsafos.

Henning Gloystein iz Eurasia Group rekao je da količina gasa koja ove zime dolazi u Evropu iz Rusije ne bi trebala utjecati na to, ali je priznao da je situacija i dalje politički teška.

“Obustavom procesa odobravanja Sjevernog toka 2, njemački regulatori, a vjerovatno i njihova nova vlada, signaliziraju da nisu voljni pokleknuti pod pritiskom Rusije za ubrzano odobrenje za gasovod. Također signalizira svojim saveznicima u Poljskoj, Briselu i Vašingtonu da Berlin nije gluh na njihovu kritiku gasovoda”, rekao je on.

Razvoj dalje zamagljuje izglede za Evropu u bliskoj budućnosti. Stručnjaci, organizacije za borbu protiv siromaštva i aktivisti za zaštitu okoliša upozorili su da milioni ljudi širom Evrope možda neće moći priuštiti grijanje svojih domova ove zime zbog skoka cijena plina i struje.

Nedavno istraživanje koje je vodio Stefan Bouzarovski, profesor na Univerzitetu u Mančesteru i predsjedavajući mreže za istraživanje energetskog siromaštva Engager, pokazalo je da se čak 80 miliona domaćinstava širom Evrope već bori da održi svoje domove adekvatno toplim kao i prije pandemije.

Trenutni skok cijena mogao bi pogoršati stvari, iako su vlade poduzele korake da nadoknade veće troškove ili da ograniče povećanje računa.

Rystad Energy predviđa da bi odlaganja Sjevernog toka 2 čak mogla utjecati na tržište energije nakon ove zime, predviđajući da će certifikacija sada biti završena najranije oko aprila. Eurasia Group također smatra da će operacije vjerovatno početi tek u drugom kvartalu 2022. godine.

To bi produžilo borbu za tečnim prirodnim gasom, koji je trenutno izuzetno tražen.

“Evropa će možda biti primorana da nastavi da zavisi od ionako skučenog tržišta tečnog prirodnog gasa, što ukazuje na povećanu vjerovatnoću održivog okruženja visokih cijena tokom većeg dijela prve polovine sljedeće godine ako se Evropa pojavi sa ozbiljno iscrpljenim skladištima”, rekao je Rystad Energy.

COMMENTS

WORDPRESS: 0
DISQUS: