Njemački Ured za statistiku (Destatis) objavio je istraživanje u kojemuspoređuje cijene u 36 evropskih država.
Uzete su cijene iz jula ove godine, koje pokazuju da je u Evropi najskuplji život u Švicarskoj, dok je najjeftiniji u Turskoj.
“Bilo radi posla, studija ili odmora, međunarodna usporedba nivoa cijenaza privatnu potrošnju pomaže pri planiranju vašeg budžeta za boravak uinostranstvu”, navode iz njemačkog Ureda za statistiku.
“Troškovi života bili su najskuplji u Švicarskoj u julu 2021. godine. Tamo
je razina cijena bila više od polovine (+51 posto) viša nego u Njemačkoj. Nasuprot tome, troškovi života u Turskoj bili su gotovo dvije trećine niži nego u Njemačkoj, stoga su bili najniži od svih zemalja u usporedbi”, ističu iz ovog ureda.
Kada je riječ o Hrvatskoj, u njoj je život 36 posto jeftiniji nego u Njemačkoj. Osim u Švicarskoj, troškovi života također su bili veći u većini njemačkih susjednih zemalja nego u Njemačkoj.
U Danskoj su potrošači morali platiti 28 posto više za kupnju reprezentativne košarice. U Luksemburgu je razina cijena bila viša za 25 posto. U Nizozemskoj je razlika u cijeni prema Njemačkoj bila +7 posto, u Belgiji i Austriji po +5 posto, a u Francuskoj +4 posto.
U poređenju s drugim evropskim zemljama pokazuje neke ogromne razlike u troškovima života: oni su bili 40 posto veći na Islandu i 30 posto veći u Norveškoj nego u Njemačkoj.
Nasuprot tome, život je u Poljskoj 46 posto jeftiniji od onog njemačkog, a u Češkoj 28 posto.
Općenito su cijene manje u istočnoj nego u zapadnoj Evropi. U
Bugarskoj, Rumuniji i Bosni i Hercegovini troškovi života su oko 50 posto
niži u odnosu na Njemačku. Litvanija i Hrvatska su po 36 posto ispod
njemačke razine cijena, Španija 13 i Italija 9 posto.
Za kupovnu moć nisu važne samo cijene, već i visina plate
Podaci se temelje na rezultatima Evropskog programa poređenja o
paritetima kupovne moći Statističkog ureda Evropske unije (Eurostat) i
izračunima njemačkog Federalnog zavoda za statistiku. U obzir je uzeta
razina cijena za 15 kategorija, uključujući hranu i piće, energiju, restorane i hotele.
Pariteti kupovne moći utvrđuju se na temelju nacionalnih istraživanja
cijena i predstavljaju kupovnu moć nacionalnih valuta u različitim
zemljama. U svom najjednostavnijem obliku pariteti kupovne moći su
omjeri cijena za isti proizvod u dvije zemlje u odgovarajućim nacionalnim
valutama.
Pariteti kupovne moći pokazuju koliko valutnih jedinica određena količina robe i usluga košta u različitim zemljama.
No, da bi podaci o cijenama bili stavljeni u pravi kontekst, treba navesti i
koja je prosječna plata u navedenim zemljama. Prosječna mjesečna neto
plata u Hrvatskoj je nešto veća od oko 930 eura, dok je u
Njemačkoj prosječna mjesečna plata oko 2500 eura.
U BiH je, baram tako statističari tvrde, prosječna plata nešto manja od 1000 KM, odnosno oko 500 eura. Tako statistika kaže da su cijene u BiH duplo niže od onih u Njemačkoj, ali je zato plata pet puta manja.
Dakle, građani BiH zapravo imanju mnogo manju kupovnu moć od
Nijemaca, jer iako imaju većinom niže cijene istih proizvoda u
trgovinama, imaju i manje novaca za kupovinu tih proizvoda.
KOMENTARI