Piše: SANELA KARAICA
Sve rasprostranjenija je praksa da medicinski kadar, posebno ljekari, rade istovremeno u javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama. U javnim ustanovama imaju zasnovan stalni radni odnos, a kod privatnika su angažovani po ugovoru o djelu ili samostalno obavljaju te poslove kao dopunsku djelatnost, što, naravno, dobro unovče.
Takav položaj, često se u javnosti tvrdi, nemalo koriste kako bi pacijente, pod izgovorom nedostatka reagensa, dugih lista čekanja za određene pretrage i slično, poslali u neku od privatnih zdravstvenih ustanova.
Nedodirljivi
Jasno je da je zdravstveni sistem u Federaciji BiH sazrio za duboke i korjenite promjene. Zbog toga bi se u narednom periodu trebalo pozabaviti donošenjem izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti, o čemu se već neko vrijeme vode formalne i neformalne rasprave u Federalnom parlamentu.
– Svi su svjesni činjenice da je potrebno reformisati zdravstvo. Ako se nastavi s aktuelnom praksom, u naredne dvije, tri godine novac će diktirati pravila i usluge liječenja, a to nam nije cilj u ovako osiromašenoj zemlji – kaže za Faktor potpredsjednik Doma naroda Federalnog parlamenta Jasenko Tufekčić.
Dodaje da privatnu praksu treba riješiti na bolji način.
– Mi nismo protiv privatne prakse, ali ona mora biti kvalitetno regulisana zakonom. Situacija je takva da velikom broju ljekara državna bolnica služi samo za protok pacijenata do privatne prakse. Zato, moramo probati dovesti zdravstvenu zaštitu na jedan nivo koji bi u suštini odgovarao svakom pacijentu, a ne samo onima koji određene usluge mogu platiti. Zakon mora to urediti tako da svaki pacijent, bez obzira ima li novac, dobije kvalitetnu uslugu – kaže Tufekčić.
Svjestan je da će i ova reforma naići na otpor jer, kako kaže, tako je uvijek kada se diraju neke povlaštene kategorije, “koje za sebe smatraju da su nedodirljive, imaju jako dobre plaće i znaju unovčiti svoj rad“.
– Međutim, neko se mora pozabaviti time – zaključuje Tufekčić i dodaje da će se eventualne izmjene Zakona donositi u redovnoj proceduri kako bi tokom javne rasprave svi zainteresovani mogli ukazati na dobre i loše strane predloženih rješenja.
Sastanak u UKCS-u
– Zatražit ćemo podršku i od resornog ministarstva kako bismo donijeli što bolja zakonska rješenja. Ukoliko ne bude sluha kod federalnog ministra zdravstva, okrenut ćemo se inicijativi samih parlamentaraca i predložiti izmjene i dopune – navodi Tufekčić.
Nastojanja parlamentaraca da pokrenu reformu zdravstvenog sistema podržala je i generalna direktorica Univerzitetskog kliničkog centra Sarajevo Sebija Izetbegović. Na nedavno održanom sastanku sa predstavnicima Doma naroda prezentirala je ideju o ukidanju dvojne ljekarske prakse na UKCS-u. Direktorica smatra da ljekarima treba ponuditi da izaberu hoće li raditi u privatnoj praksi i napustiti UKCS, ili će se opredijeliti za rad u Kliničnom centru i napuštanje privatnih zdravstvenih ustanova.
Inicijative u tom smjeru naišle su na odobravanje građana, jer mnogi su na svojoj koži osjetili da pojedini ljekari u javnom zdravstvu rade samo kao skretničari prema privatnim klinikama u kojima su angažirani.
Ideju podržava i ministar zdravstva Tuzlanskog kantona Bahrudin Hadžiefendić.
– Vrijeme je da se ljekari odluče gdje će raditi jer rad u privatnoj i javnoj praksi za mene je nespojiv. Vjerujem da će dio ljekara biti nezadovoljan zbog toga, ali nešto se definitivno treba riješiti kako bi na kraju pacijenti dobili najbolju moguću zdravstvenu zaštitu – kaže Hadžiefendić za Faktor.
Ni struka ne poriče da postoje zloupotrebe i situacije kad doktori pacijente upućuju u privatne ordinacije. Međutim, tvrdi se da se ne radi o masovnoj pojavi nego o pojedinačnim slučajevima.
Jednak tretman
U Nezavisnom sindikatu radnika zaposlenih u zdravstvu FBiH navode da zaposleni u svim djelatnostima imaju pravo raditi u javnom i privatnom sektoru, pa ne vide razlog zašto bi samo ljekarima to bilo zabranjeno.
– Sve djelatnosti moraju biti jednako tretirane i ako se zdravstvenim radnicima zabrani rad u oba sektora, treba isto zabraniti i svima ostalima. Jasno su propisani uslovi pod kojima ljekari mogu raditi u privatnim ustanovama. Znači, da bi to mogao ostvariti, ljekar prije svega mora dobiti odobrenje Ljekarske komore i saglasnost direktora ustanove u kojoj radi. Zloupotreba ima, međutim to je onda stvar inspekcijskih organa koji trebaju utvrditi ko i na koji način to krši i koga treba kazniti – rekao je za Faktor predsjednik ovog sindikata Abud Sarić.
On smatra da javnu i privatnu zdravstvenu praksu treba staviti u isti položaj, a da pacijenti sa zdravstvenom knjižicom sami biraju gdje će se liječiti. Troškove liječenja snosili bi zavodi zdravstvenog osiguranja. Međutim, navodi da bi prije toga trebalo utvrditi mrežu zdravstvenih ustanova i tačno precizirati broj potrebnih ordinacija i poliklinika kojih trenutno, kaže, ima previše.
– Privatnici su trenutno u povoljnijem položaju jer sami formiraju svoje cijene. Pacijenti su u najnepovoljnijem položaju zato što izdvajaju novac za zdravstveno osiguranje, a kod privatnika dodatno plaćaju usluge – naglašava Sarić.
Privatnicima više novca
Prihodi ostvareni iz obaveznog zdravstvenog osiguranja manji su iz godine u godinu. Prema posljednjim dostupnim podacima Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH iz 2013. prikupljeno je 1.177.121.934 maraka, što je za 1,5 posto manje u odnosu na 2012.godinu. Građani izdvajaju novac za obavezno zdravstveno osiguranje, ali sve češće koriste usluge koje moraju dodatno platiti. Na taj način u 2013. ostvareno je 383.687.207 maraka. Od toga, prihod zdravstvenih ustanova u javnom sektoru bio je 176.780.000, a u privatnom 206.907.199 maraka, što je rast od 12,7 posto u odnosu na godinu ranije. Međutim, podaci iz privatnog sektora nisu potpuni, pa nije moguće pouzdano dati procjenu koliko građani izdvajaju novca za zdravstvenu zaštitu izvan obaveznog zdravstvenog osiguranja.
250 ljekara radi i privatno
Prema nekim informacijama koje su posljednjih dana objavljene u medijima, samo u Univerzitetskom kliničkom centru Sarajevo trenutno radi oko 250 doktora koji su u isto vrijeme angažovani u nekoj od privatnih ordinacija ili klinika. Može se pretpostaviti da je ovaj broj i veći s obzirom na to da čak ni Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH ne raspolaže potpunim podacima o zaposlenima u privatnom sektoru.
(Faktor.ba)
KOMENTARI