I ovo ljeto svjedočili smo o velikim promjenama klime koje su se manifestovale na različite načine. Ono što je očigledno i što smo svi osjetili na svojoj koži su promjene u režimu padavina, te sve češće pojave valova vrućine.
Čak i najveći skeptici postaju svjesni da klimatske promjene nisu teorija već se dešavaju nama, ovdje i sada.
Klimatske promjene u Bosni i Hercegovini ogledaju se kroz sve češće pojave ekstremnih vremenskih pojava, kao što su poplave, suše i sve učestalije oluje. Sve to za posljedicu ima velike materijalne štete, opasnost od šumskih požara te ugroženost sigurnosti i zdravlja velikog broja ljudi.
“Dosta smo promijenili prirodu, a ona nam to vraća na negativne načine. Ako u najkraćem roku ne dođemo pameti, odgovor prirode bit će još rigorozniji”, upozorava meteorolog Bakir Krajinović u razgovoru za Radiosarajevo,ba.Zbog svog geografskog položaja, ali i ograničenog kapaciteta prilagođavanja i ekonomskog značaja sektora poljoprivrede i šumarstva, BiH je, u odnosu na druge evropske države, posebno osjetljiva na utjecaj klimatskih promjena. Zapravo, finansijska i institucionalna ograničenja uslovljavaju loš kapacitet BiH za prilagođavanje i mogućnosti da efikasno reaguje na prirodne katastrofe.
U razgovoru za Radio Sarajevo, Bakir Krajinović, stručnjak za klimatske promjene Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH kaže da svjedočimo rezultatu porasta temperature zraka usljed promjene klime na zemlji, što dovodi do toga da su nepogode češće, intenzivije, ali i razornije.
“Ne znam da li iko pamti takve oluje kakve smo imali ovog ljeta imali u regionu? U samo dva dana nepogoda nevjerovatnih razmjera proširila se čitavim područjem: od Slovenije, preko Hrvatske, BiH i Srbije. Za samo šest sati cijeli je region bio pogođen superćelijskom olujom koja je napravila nevjerovatna razaranja, na koja mi ovdje nismo baš navikli. Ono što mene brine je da mi nismo spremni na ono što nas očekuje, iako mislim da planeta generalno nije svjesna rizika promjene klime”, naglašava Krajinović.
Prema Strategiji prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisionog razvoja Bosne i Hercegovine, u budućnosti nas očekuje daljnji rast temperature i intenzivnije promjene klime, te je neophodno hitno provođenje sistematskih mjera prilagođavanja i ublažavanja klimatskih promjena.
Da se klima iz godine u godinu mijenja govori i podatak da je BiH u posljednjih desetak godina suočena sa nekoliko izuzetnih ekstremnih epizoda koje su izazvale velike štete, pa i ljudske žrtve. Pamtimo sušu 2012. i poplave dvije godine kasnije.
“Četiri milijarde konvertibilnih maraka smo platili saniranje materijalne štete od poplava koje su pogodile BiH prije devet godina. To nije malo novca. S druge strane, ako analiziramo jedan aspekt privrede, na primjer turizam, klimatske promjene imaju sve veći negativan uticaj na razvoj ove grane privrede.
Najveći negativan efekat ispoljava se na zimski turizam, uslovljen smanjenom količinom snijega i snježnog pokrivača. Dosadašnja istraživanja pokazuju da će klimatske promjene, praćene smanjenom količinom snježnih padavina, smanjenom dužinom trajanja snježnog pokrivača, povećanjem prosječnih, a naročito dnevnih zimskih temperatura, sve više biti otežavajući faktor za normlano odvijanje turističkog prometa i usluga u zimskim turističkim centrima”.
Nužno je, navodi Krajinović, ugledati se na razvijene zemlje, na primjer Norvešku, koja je kao jedna od najšumovitijih zemalja, zabranila sječu bilo kojeg zdravog stabla.
“Najvažnije pitanje ovdje je, pa šta mi čekamo? Cijela planeta se suočava sa ovim promjenama, ništa mi novo ne treba da izmišljamo, ali imam utisak da mi samo čekamo. Barem možemo da smanjimo trenutnu devastaciju šumskog pokrova i počnemo saditi nove šume, ali ni to ne radimo”, ističe Krajinović.
Ono što BiH radi kada su u pitanju klimatske promjene je usvajanje Strategija, kojih imamo više od deset godina. Iako su sve neophodne za bolje sutra, Krajinović za Radiosarajevo.ba upozorava da je dosta priče i pisanje dokumenata, sporazuma i protokola, te da je krajnje vrijeme da se sve usvojeno jednom i realizira.
“Stručnjaci su rekli svoje kroz izvještaje i strategije. Dati su scenariji buduće promjene koja nas očekuje, predložene i usvojene mjere ublažavanja, sve to stoji na papiru. I čeka neka ‘bolja’ vremena”, zaključuje Krajinović.
Bosna i Hercegovina je jedna od 41 zemlje u svijetu, a druga na Zapadnom Balkanu, koja je finalizirala i dostavila svoj Plan prilagođavanja na klimatske promjene Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih nacija.
Iz ovog Plana, nastala je nacionalna Strategija prilagodjavanja klimatskim promjenama za razdoblje 2020. – 2030. godine koju je u februaru 2023. usvojilo Vijeće ministara BiH. Usvojeni dokument predstavlja prvi i sveobuhvatan sistemski okvir za rješavanje izazova klimatskih promjena s kojima se suočava BiH. Na izradi Strategije radio je i učestvovao profesor dr. Azrudin Husika.
“Aspekt na kojem sam radio je ublažavanje klimatskih promjena, ili smanjenja emisija stakleničkih gasova do 2030. godine, čiji trend rasta moramo zaustaviti.
U međuvremenu je BiH potpisala Sofijsku deklaraciju, gdje se na deklarativnom nivou opredijelila za klimatsku neutralnost do 2050. godine, što je iz ovog ugla veoma ambiciozno.”, objašnjava Husika i dodaje da najveći izazov predstavlja izgradnja kapaciteta za provođenje mjera – ljudskih i finansijskih.
Problem nepostojanja sistemskog pristupa se najviše vidi u trenucima kada se dese požari i poplave. U samoj Strategiji mi nismo naglasili potrebu prioritizacije ovih mjera na političkom planu. Ono što jesmo predvidjeli je podizanje javne svijesti, znanja i važnosti implementacije mjera, pogotovo onih koji su u ugroženim sektorima kao što su poljoprivreda, vodosnabdijevanje i turizam.
KOMENTARI