SARAJEVSKE pite pečene ispod peke jedno su od kulinarskih osvježenja u Zagrebu u posljednje dvije godine. Već znate da imamo i svoje favorite među Pita Cut pitama, ali ovaj put smo željeli iz prve ruke saznati kako nastaju ove ručno rađene delicije.
Dok se brojni gosti izmjenjuju u piteriji, razgovarali smo sa Selmom Hadžić Huzejrović i Alvedinom Huzejrovićem, bračnim parom kojem se preseljenje iz Sarajeva u Zagreb prije 3 godine pretvorilo u novi život pun neočekivanih kulinarskih dostignuća.
Kada su u srpnju 2021. otvorili prvu poslovnicu na Tržnici Utrina, izgledalo je kao da je cijeli grad pohrlio u Pita Cut, čekajući u redu za njihove pite i kolače. Ništa manju dobrodošlicu nisu imali ni na Trešnjevci.
“Taj prvi mjesec nakon otvaranja na Utrinama bio je vjerojatno jedan od najluđih mjeseci u našim životima. Pekli smo pite na 5 peka dosežući i do +400 stupnjeva u poslovnici, dok je vani bilo gotovo ugodnih +40. Sreća pa su sada ta pomalo bolna sjećanja izblijedjela, ali borba je bila stvarna”, govori nam Selma.
Odmah smo postali jedno od najposjećenijih mjesta u Zagrebu, a toliki obim posla je nadilazio naše proizvodne kapacitete s obzirom na specifičnu djelatnost u kojoj se sve radi ručno i svježe, od tijesta, filova, kora, pa u konačnici i izuzetno zahtjevnog pečenja”, dodaje Alvedin.
I baš tako, u kuhinji nastaje na tisuće bula od tijesta od kojih se prave kore za pite. Svaka bula mora biti iste težine i oblika kako bi iz njih nastale kore. Pita majstori gotovo sinkrono razvlače kore, kojih je za jednu tepsiju potrebno čak deset. Velika tepsija u konačnici teži 3.5 kg, dovoljno da nahrani 8 do 10 osoba.
Svaka pita dobiva puno pažnje
“Svako jutro dobivamo svježe domaće meso, povrće, jaja, svježi sir i ostale namirnice, potom ih peremo, gulimo, sjeckamo, faširamo, mijesimo, razvijamo i pečemo ispod peke, jer naravno hrana ima bolji okus kad je svježa i spremljena na otvorenoj vatri. A kada koristite kvalitetne sastojke i kada je pita motana tako da se kore blago odvajaju jedna od druge, takvu pitu možete jesti i toplu i hladnu, bit će podjednako sočna i ukusna”, objašnjava nam Selma.
A i buredžik se radi na drugačiji način nego što ćete vidjeti na ostalim mjestima. Ovdje se od svake kore punjene mesom ručno kidaju komadići i formiraju mali zalogaji koji se potom slažu kružno u tepsiju i nakon pečenja prelijevaju kombinacijom vrhnja, jogurta i češnjaka.
Premda Sarajlije ovo preukusno jelo nazivaju buredžik, u drugim zemljama koristi se i termin mantije, a kod nas su do sada bile samo u ponudi u formi narezanog bureka s preljevom. Tepsija sa svježom pitom potom se stavlja na ravnu podlogu peke i poklapa zvonom po kojem se posipa žar.
Kore se tijekom pečenja, zbog kruženja zraka ispod peke, natapaju sokovima iz nadjeva i poslije 30-ak minuta pita je spremna za posluživanje, a najbolje ide uz jogurt ili kiselo mlijeko.
“Oduševilo me kada sam još davno pri posjetu Sarajevu probao pite ispod peke jer ono što pečenje ispod peke čini iznimnim upravo je činjenica da se hrana istodobno i kuha i peče u vlastitom soku, bez potrebe za dodatnom masnoćom, te što se ni na jedan drugi način mirisi i okusi ne sljubljuju tako skladno kao kad su pripremljeni pod pekom”, govori nam Alvedin.
Svaki kupac se vrati
Baš kao i u pravim sarajevskim buregdžinicama, pita se i ovdje prodaje na vagu, pa vam je za jedan prosječan obrok sasvim dovoljna porcija od 300 do 400 grama, za što ćete, ovisno o vrsti pite koju izaberete, platiti 3 do 5 eura.
“Do prije 3 godine nisam mogla ni zamisliti da ćemo kroz manje od godinu dana uspostaviti i voditi posao koji podrazumijeva ovako kompleksnu pripremu i proizvodnju, ali kada smo odlučili otvoriti Pita Cut, želja nam je bila da u Zagreb donesemo najbolje od sarajevske kuhinje i drago nam je da su naši gosti to i prepoznali”, zadovoljna je naša sugovornica.
Za kraj se nađe i svašta slatko
A pored sedam vrsta pita, od kojih su burek, šareni burek i buredžik s mesom, u ponudi su i sirnica, zeljanica, krumpiruša i tikvenica te pet vrsta tradicionalnih bosanskohercegovačkih kolača. Na prvom mjestu je svakako nezaobilazna baklava, kraljica zalivenih kolača, koju od sličnih verzija karakterizira to što se radi isključivo od mljevenih oraha.
index
KOMENTARI