Sloveniji bi do kraja godine moglo zatrebati između 3 i 3,5 milijardi eura za dokapitalizaciju banaka, izjavio je za Bloomberg Radivoj Pregelj, analitičar Abanke Vipa, treće po veličini slovenske banke. Otprilike polovica tog iznosa bila bi za Novu ljubljansku banku – rekao je Pregelj, čija banka također pokušava doći do 50 miliona eura dodatnog kapitala.
Krpanje rupa
Kolike su stvarne potrebe slovenskih banaka za krpanje rupa u bilancama zbog loših kredita, trebalo bi se utvrditi analizom koja je u toku, no svjetski mediji već sve glasnije spekuliraju da bi Slovenija, nakon Grčke, Irske, Portugala, Španije i Kipra, mogla postati šesta članica eurozone koju će EU trebati spašavati, prenosi Federalna.ba. Slovenski premijer Janez Janša, koji je donedavno strašio građane i opoziciju da Sloveniji, ne pristanu li na njegove mjere, prijeti grčki scenarij, sada smiruje situaciju. On je poručio kako je opasnost da Slovenija postane šesta crna ovca otklonjena rezovima u javnom sektoru, a da pomoć neće biti potrebna ni za banke. Evropska komisija poručila je pak kako slovenski zahtjev da joj se pomogne ne očekuje u skorije vrijeme – ali da ništa nije nemoguće.
“Ne znam hoće li Slovenija biti prisiljena tražiti finansijsku pomoć, po ekonomskim pokazateljima to ne bi trebala učiniti. No, ne treba zanemariti spekulacije finansijskog tržišta koje treba nove žrtve da bi se održali strah i visoke kamatne stope, pa i kratkovidost naše politike, koja se, umjesto spašavanjem poduzeća, bavi ideološkim pitanjima”, kaže profesor Jože Mencinger iz Ekonomskog instituta ljubljanskog Pravnog fakulteta.
Mencinger objašnjava kako ekonomska situacija nije sjajna, ali je Slovenija i dalje “na sredini EU ili monetarne unije po svojim pokazateljima: nezaposlenost je niža od prosjeka EU, raspodjela dohotka ravnomjernija, deficit je veći, zaduženost je manja, čak smo dosad imali i najnižu inflaciju u evropskom monetarnom sistemu”. Ako bi Sloveniji pomoć bila potrebna, ona bi mogla biti slična paketu koji je dobila Španija, dakle, bila bi samo za banke.
Ipak, za razliku od Španije, gdje su problem bile četvrta, peta i druge manje banke u državi, u Sloveniji su problematične banke broj jedan, dva i tri: Nova ljubljanska banka (NLB), Nova kreditna banka Maribor (NKBM) i Abanka Vipa. Sve tri državne i sve tri u problemima jer u četiri godine nisu očistile bilance od loših kredita. Banke danas mnogi smatraju i suodgovornima za to što je kriza u Sloveniji uzela toliko maha. Od početka krize one su rak-rana slovenske ekonomije jer zbog tzv. kreditnog grča od 2008. godine zbog slabog vlastitog kreditnog rejtinga ne daju kredite poduzećima, ili barem ne onima koji ih trebaju – spremne su dati kredite samo poduzećima s najboljim kreditnim rejtingom, koja se, zapravo, razdužuju, dok ona sa slabim bonitetom, koja bi u normalnim uslovima i preživjela, ali su im zbog slabe likvidnosti potrebni krediti, do kredita ne mogu doći.
Do kreditnog grča je došlo u hazardersko vrijeme od 2005. do 2008, kada su svi vjerovali da su normalni prinosi na kapital i po 30 posto. Ljudi su kupovali vrijednosne papire, tajkuni poduzeća, a obični ljudi dionice te su se zaduživali u bankama.
Kreditni grč
Odjednom, kada je došla kriza, ta se virtualna imovina urušila, a krediti su ostali, kaže Mencinger, ali i dodaje kako dokapitalizacija, nažalost, neće riješiti kreditni grč. Dio računa sada će platiti država. Prošle je sedmice preko paradržavnih fondova Kad i Sod NLB dokapitaliziran sa 61 milion eura kako bi se prvorazredni kapital podigao na devet posto. No, kolika je rupa koju treba zatrpati, tek treba ustanoviti, a stanje bi mogli pogoršati novi stečajevi prezaduženih kompanija koji se očekuju u drugoj polovici ove godine – pa je jasno da bi se količina loših zajmova još mogla povećati.
KOMENTARI