Da li ste znali da je grad Sarajevo u jednom trenutku preimenovan u Sarajvo?
Bilo je to početkom Drugog svjetskog rata kada su ustaše zauzele glavni grad Bosne i Hercegovine.
Novo ime Sarajvo nastalo je prema izvornom narodnom govoru iz davnine. Međutim, brzo je uočena počinjena apsurdnost, pa je naziv Sarajvo u upotrebi bio samo nekoliko sedmica.
Nove vlasti, nova imena gradova – česta je politika koja se provodila na Balkanu. Tokom posljednjeg rata, i nakon njega, Bosnu i Hercegovinu su žestoko protresle nekolike promjene. Srpski Brod, Srpska Kostajnica, Srpsko Sarajevo, Foča koja je postala Srbinje, iz imena gradova brisao se prefiks “bosanski”…
Nakon rata, pokušalo se ublažiti stvar tako što su ti gradovi postajali Brod, Kostajnica… No, ponegdje su zadržana oba naziva. RecimoGornji Vakuf (kako ga zove većina, a ime je nastalo za vrijeme otomanske vladavine) je i Uskoplje (kako ga zovu Hrvati, ime datira iz srednjeg vijeka), a Prozor je i Rama.
U Federaciji Bosne i Hercegovine problem je s Kantonom broj 10. Jedni ga nazivaju Hercegbosanskom županijom, što smeta drugima koji ga zovu Livanjski kanton. U Republici Srpskoj problema nema, jer je prefiks “bosanski” uklonjen iz svih imena gradova.
No, vratimo se u antičko doba, kada su Bosnom i Hercegovinom vladali Rimljani. Banja Luka se tada nazivala Ad Fines, Zvornik Addrinum, Travnik je bio Admatrice, Srebrenica Argentaria, a Zenica Bistue. Neum je nosio ime Dalluntum, Jajce Leusaba, Mostar je bio Martar, Bihać Raetinium, a Trebinje Tribunia. Duvno, tj. Tomislavgrad se nazivalo Delminium.
Kako je zapisano, Duvno je ime u Tomislavgrad promijenilo 1928. Duvno je nastalo od Delminiuma, kojem je korijen ilirska riječ dalma – ovca, od koje je nastala riječ Dalmacija. Međutim, prema legendi, na polju kraj Duvna je 925. bio krunisan prvi hrvatski kralj Tomislav, pa su Duvnjaci svoje mjesto, koje se nekad zvalo i Županjac, poželjeli nazvati Tomislavgrad. Kad se kralju Aleksandru 1928. rodio drugi sin, koji je dobio ime Tomislav, Duvnjaci su kralju predali rezoluciju u kojoj su ga zamolili da se Duvno nazove Tomislavgrad. Aleksandar im je udovoljio, ali djelomično jer se u ukazu navodi kako se Duvnu “u znak kraljevske pažnje” daje ime Tomislavgrad “po imenu Njegova visočanstva princa Tomislava”. Prvi hrvatski kralj se ne spominje.
Duvno je ponovo postalo Duvno 1945, a nakon raspada Jugoslavije ponovno je postalo Tomislavgrad. Široki Brijeg je nakon Drugog svjetskog rata postao Lištica, a, raspadom Jugoslavije, vratio se naziv Široki Brijeg.
Stvaranjem Jugoslavije, nakon 1945, koji su gradovima mijenjali ime slavivši svoje junake. Tito je za života dobio četiri grada: glavni grad Crne Gore Podgorica zvala se Titograd, Korenica u Hrvatskoj bila je Titova Korenica, srbijansko Užice – Titovo Užice, a Veles u Makedoniji Titov Veles. Nakon maršalove smrti, Drvar je postao Titov Drvar, slovensko Velenje Titovo Velenje, Vrbas u Vojvodini Titov Vrbas, a Kosovska Mitrovica – Titova Mitrovica.
Kraljevo je preimenovano u Rankovićevo (po Aleksandru Rankoviću), a Ploče Kardeljevo (po Edvardu Kardelju). No, 1954. je odlučeno da živi političari, sem Tita, ne mogu “dobiti gradove”, pa su gradovima vraćeni stari nazivi. Ploče su ponovno postale Kardeljevo 1980, nakon Kardeljeve smrti, pa su opet, raspadom Jugoslavije, postale Ploče.
U čast vodećeg bosanskohercegovačkog političara Đure Pucara, nakon njegove smrti Novi Travnik je 1981. dobio ime Pucarevo.
L.R, Radiosarajevo
KOMENTARI