1…2…3… Svake tri sekunde neko u svijetu pokuša da sebi oduzme život. Nekad učestala pojava kod starijih osoba, usamljenih, bolesnih i od društva zaboravljenih, samoubilaštvo je danas sve češći bijeg od nepodnošljive realnosti za sve mlađe uzrasne skupine.
Suicidalnost, ili samoubilaštvo, stručnjaci nazivaju rakom duše. Ovaj pojam odnosi se na ideje, misli, planove o izvršenju, zatim pokušaj izvršenja te kompletan suicid, odnosno ono suicidalno ponašanje koje je rezultiralo smrću. Istraživanja pokazuju da žene češće pokušaju izvršiti samoubistvo, a da muškarci češće u tome „uspiju“.
Brojna ispitivanja se rade sa samo jednim ciljem- predvidjeti suicid i djelovati preventivno. Javnost je ovih dana šokirana, ogorčena i uplašena slučajem iz jedne osnovne škole čiji učenik je odlučio prekinuti svoj život i skočio ravno u smrt.
Traženje krivca ponekad je jedina utjeha onima čija bliska osoba je stradala od suicida. Traženje razloga, opravdanja, smisla,…normalne su reakcije na traumatski događaj kakav može biti suicid vlastitog djeteta. Nažalost, naše društvo još uvijek živi u strahu od reakcija okoline. „Šta će mi reći komšije ako moje dijete ide kod psihologa“, „Psiholog je samo za lude, a mi smo normalni“, „Ja ću sam pomoći svom djetetu“, samo su neke od pogrešnih reakcija koje roditelji mogu imati kada im razrednik ili pedagog predlože tretman kod psihologa za njihovo dijete.
Strah od reakcije drugih može biti presuda za problem s kojim svaki svoj dan počinje i završava vaše najbitnije biće – vaše dijete.
Sanski Most, na sreću, ima stručnjake koji u našim školama brinu za mentalno zdravlje naših najmlađih. Stalno usavršavanje i učenje podrazumijevaju se za većinu naših nastavnika i pedagoga, a posljednje tri godine u osnovnim školama radi i školski psiholog.
Istražujući za naše vjerne pratioce šta to muči našu djecu, saznali smo da se školskom psihologu djeca najčešće upućuju zbog neprimjerenog ponašanja i negativnih ocjena, ali se ona sama javljaju zbog drugih za njihovo mentalno zdravlje mnogo značajnijih problema kao što su nisko samopouzdanje, strah od javnog nastupa, razočaranost u prijatelje, neprihvaćenost i slično.
Radionice za nastavnike i roditelje, grupni rad s učenicima, psihološka sekcija i zajedničke aktivnosti poput grupnih odlazaka na javna dešavanja, podrška učenicima na sportskim takmičenjima i neformalna druženja u našim školama omogućavaju pozitivnu i zdravu atmosferu, sigurno okruženje za djecu i pravovremeno reagiranje na pojavu svih onih problema i teškoća koje mogu mučiti naše najmlađe.
Školski psiholog aktivan je i tokom zimskog raspusta. Svi oni koji imaju potrebu za tretmanom kod psihologa, mogu se javiti svakog utorka, srijede i četvrtka od 9h do 12h u Osnovnu školu „Mahala“ i dobiti besplatnu stručnu pomoć.
KOMENTARI