Turska ekonomija danas je na 17. mjestu u svijetu. Prema prognozama Međunarodnog monetarnog fonda, već slijedeće godine bi se mogla popeti na 15. mjesto.
“Turska se razvila u jednu od pet, šest najvažnijih zemalja svijeta”, izjavio je nedavno bivši američki savjetnik za sigurnost Stephan J. Hadley u govoru koji je održao pred komisijom stručnjaka Vijeća za vanjske odnose. On je još rekao:
“Postoji u ovome što ću reći izvjesna ironija ali ako pogledamo na ekonomski učinak onda se moramo upitati je li Turska zaista treba pristupiti EU ili EU Turskoj.”
Hadleyeve opaske jasno stavljaju do znanja kakav zapažen ekonomski i politički preokret je doživjela Turska i kako se promijenila percepcija ove zemlje na međunarodnoj razini.
Na Tursku se još prije deset godina gledalo kao na nedovoljno razvijenu i nedemokratsku zemlju, ovisnu od pomoći Međunarodnog monetarnog fonda, zemlju koja je očajnički pokušavala ući u EU. Sada, nakon desetogodišnjeg neprekidnog ekonomskog rasta, Tursku nazivaju “evropskom Kinom”. Turska kao pretežito islamska zemlja, s nereligioznim i mogući uzor za Bliski istok i Afriku.
Turska ekonomija danas je na 17. mjestu u svijetu. Prema prognozama Međunarodnog monetarnog fonda, već slijedeće godine bi se mogla popeti na 15. mjesto. Zbog svog angažmana Turska će 2015. godine preuzeti predsjedavanje grupom G20.
Zamjenik turskog premijera Ali Babacan je optimističan. On je rekao da do 2023. godine, na 100 godišnjicu osnivanja republike, Turska želi biti među deset ekonomski najrazvijenijih zemalja svijeta.
Ta bi se prognoza mogla obistiniti: Turska svake godine otvori oko milion novih radnih mjesta pa je stopa nezaposlenosti u državi koja broji 73 miliona stanovnika pala na svega 9 posto.
Izvoz Turske kontinuirano raste po stopi većoj od 10 posto, i premašio je iznos od 142 milijarde dolara godišnje.
U posljednjih deset godina, Turska je utrostručila bruto domaći proizvod i u 2011. godini BDP po glavi stanovnika je bio 7.808 eura.
To možda i nije iznenađujuće jer je njen ekonomski rast baziran na diversifikaciji, budući da su turske kompanije konkurentne u oblastima građevinarstva, proizvodnje i usluga, a bankarski sektor je jedan od rijetkih koji je jedva okrznut tokom krize.
Istovremeno, Turska je zabilježila napredak u smanjenju siromaštva jer, kako zvanična statistika tvrdi, drastično je smanjen broj onih koji dnevno privređuju ispod 2,15 USD. Takvih je u 2002. bilo 3-4% a danas ih je prema zvaničnoj statistici 0,2%. Broj onih koji dnevno privređuju ispod 4,30 USD, sa 30% stanovništva prije deceniju, opao je na 3,7% danas.
Slobodna Bosna
KOMENTARI