Alkohol utiče na našu ličnost na brojne načine. Neke osobe postanu radosne. Neke postaju agresivne ili impulsivne. Uticaj alkohola na mozak je ono što određuje kako ćemo se ponašati kada malo više popijemo, a naše emocije vrlo rijetko iz tih situacija izlaze nepovrijeđene. Saznajte zašto…
Nakon što unesemo alkohol u organizam, mala količina alkohola iz stomaka uđe u krv, dok najveći dio prolazi kroz malo crijevo kako bi bio apsorbovan.
Prije nego što alkohol iz krvi stigne do jetre dio može da probije barijeru krv-mozak, što znači da može doći do mozga direktno kroz našu cirkulaciju. U tom trenutku primijetićete promjene u ponašanju i načinu razmišljanja.
Alkohol je depresant, ali to ne znači da će nas povremeno povremeno piće učiniti „psihološki“ depresivnim. Alkohol započinje hemijsku reakciju koja usporava aktivnost centralnog nervnog sistema koji je odgovoran za interpretaciju znakova koje nam senzori šalju, motoriku, razmišljanje, zaključivanje i emocije.
Jednom kada se ta barijera probije, alkohol se smješta u krajnji dio našeg mozga, cerebralni korteks. Alkohol potom usporava normalan tok neurotransmitera u mozgu što dovodi do toga da ulazimo u promijenjeno stanje funkcionisanja. Prva od stvari koja se mijenja jesu naše inhibicije – koje korteks bez alkohola obično drži pod kontrolom.
Kako nastavljamo da pijemo, postajamo razgovorljiviji, uvjereniji i naša sposobnost za zdravorazumsko prosuđivanje polako slabi. Vremenom se u ovaj miks uključuju i drugi dijelovi mozga.
Kada alkohol stigne do limbičkog sistema, seta šest unutrašnjih struktura smještenih ispod cerebruma, za koji se vjeruje da predstavlja emotivni centar mozga i koji je zadužen za naše emocije, ponašanje i dugoročno pamćenje postajemo zvanično pijani.
Kao i u korteksu, alkohol prekida električne signale između sinapsi – što dovodi do toga da nismo u stanju da interpretiramo informacije na pravi način.
Limbički sistem, koji pod kontrolom drži naše emocije, sada je pod uticajem promjena raspoloženja i pretjeranih stanja. Ovo se manifestuje u našem pogrešnom razumijevanju namjera pojedinih osoba (što je najčešći uzrok kafanskih tuča), pojačanim emocijama (najčešći uzrok pijanih raskida) ili u izgovaranju stvari koje su nepristojne ili stvari zbog kojih ćemo kasnije zažaliti.
Zbog toga što je limbički sistem odgovoran i za formiranje sjećanja, ukoliko pretjeramo sa alkoholom može se desiti da se sutradan probudimo bez sjećanja na to šta smo rekli ili uradili veče prije.
Naše „pijane“ emocije vrlo često predstavljaju pojačane verzije naših trijeznih ličnosti – ukoliko je neko generalno srećan, alkohol će ga učiniti blesavijim, a ukoliko je sklon ekscesima, najbolje bi bilo da se drži bezalkoholnih napitaka.
KOMENTARI