Potresi se najčešće pojavljuju uz granice tektonskih ploča. Budući da se ploče kreću i stružu jedna o drugu brzinom rasta nokta, tijekom desetljeća ili stoljeća polako se stvara golem pritisak sve dok se stijene ne zanjišu uz liniju rasjeda.
Katkad pritisak ploča izaziva tek podrhtavanje koje zatrese čaše na stolu, a ponekad je šteta puno veća. Jačina potresa ovisi o količini oslobođene energije koja se mjeri po Richterovoj ljestvici, o dubini na kojoj se dogodilo pomicanje i o prirodi same površine. Japanci koriste shindo ljestvicu kojom mjere i opisuju podrhtavanje tla od 0 do 7.
Zemlja se trese češće nego što mislimo
Manja i često neprimjetna podrhtavanja tla događaju se neprestano diljem svijeta, a svako od njih ima svoju ulogu u neprekidnom pomicanju Zemljine kore.
Smatra se da neke životinje poput žaba, mačaka, zmija ili riba mogu predvidjeti potrese – kako zbog izoštrenih osjetila kojima osjete podrhtavanja, buku te promjene u temperaturi ili mirisu stajaćica.
Statistički gledano, jednaki su izgledi za potres po hladnom ili vrućem vremenu, kiši ili snijegu, pokazuje američko geološko istraživanje. Znanstvenici tvrde da ne postoji fizički način na koji bi vremenske (ne)prilike mogle utjecati na sile duboko ispod površine zemlje.
KOMENTARI